PRIČE KOJE NAS INSPIRIŠU – Javno zagovaranje u službi naših prijatelja

tacso-rc-gi-logo

Link plus je udruženje iz Beograda koje se bavi javnim zagovaranjem za usvajanje strategija i javnih politika koje se tiču dobrobiti životinja. Nataša Vukmirović, predstavnica ovog udruženja, ispričala nam je sa kojim se problemima suočava u borbi za fer tretman životinja, ali i kako prevazilazi ove izazove.

 

Pitanje s kojim smo se često susretali u vreme dok još nismo funkcionisali kao registrovano udruženje bilo je zašto javno zastupamo unapređenje dobrobiti i zaštite životinja u zemlji u kojoj toliko ljudi suočeno sa ugrožavanjem osnovnih prava i rastućim siromaštvom. Upravo to pitanje pokazalo je da postoji potreba za informisanjem i edukacijom, odnosno za osnivanjem organizacije poput naše. Velik deo svojih aktivnosti posvećujemo kreiranju politika u oblasti veterinarske medicine, poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i edukaciji o dobrobiti i zaštiti životinja.

Dobrobit i zdravstvena zaštita životinja u potpunosti su podređene ljudima. Naša ideja je da životinjama pružimo odgovarajuću hranu i piće, koliko-toliko udoban smeštaj, zaštitu od nepotrebne patnje i boli  i mogućnost da im bude pružena osnovna zdravstvena nega. Dobrobit životinja podrazumeva da  životinje dobiju malo, da bi čovek dobio mnogo, a to je pre svega bezbedna i kvalitetna hrana i kvalitetni drugi proizvodi od životinja. Kada govorimo o životinjama uopšte, cilj je zaštita javnog zdravlja, pre svega od zaraznih bolesti koje se prenose sa životinje na čoveka (zoonoza), kao i od bolesti koje se dobiju ako se konzumira hrana koja nije bezbedna.

U Srbiji je priča daleko od idilične. Životinjama u našoj zemlji u većini slučajeva nije obezbeđena osnovna nega. Životinje koje se koriste u prehrambenoj industriji često se drže na način koji više liči na zlostavljanje nego na uzgoj. Snimci koje dobijamo svedoče o batinjanju i drugim vrstama iživljavanja na kravama, konjima, svinjama.

Često se susrećemo sa problemom držanja divljih životinja u stanovima, iako je to zabranjeno. Imali smo priliku da vidimo da se sedirani vukovi koriste u industriji zabave, kao i leševe zaštićenih vrsta zmija u kontejneru, gde su završile kad su prestale da budu interesantne igračke svojim vlasnicima.

Zoološki vrtovi u našoj zemlji govore sami za sebe – u njima je dobrobit životinja nepoznat koncept. Oni nisu čak ni registrovani, jer ne ispunjavaju ni osnovne uslove propisane zakonom. Takvi zoo vrtovi neće moći da ispune uslove koje ćemo iz propisa Evropske unije morati da prenesemo u domaće zakonodavstvo. Zato smo jako zagovarali da se u Beogradskom zoo vrtu ne uvodi pingvinarijum i pingvini, kada ostale životinje nemaju dovoljan prostor za sebe. Ova naša kampanja uzbunila je javnost i izazvala proteste. Na žalost nismo uspeli da sprečimo kreiranje ovog nezdravog okruženja, ali smo svakako podigli svet javnosti o posledicama ovako neodgovornog ponašanja.

 

Divlje životinje na slobodi često su otrovane zabranjenim sredstvima za zaštitu bilja (pesticidima) koji se u našoj zemlji lako nabavljaju preko oglasa. Iako je to propisano zakonom, naše poljoprivredne mašine nemaju posebne uređaje za uzbunjivanje divljači, pa mnogo životinja (lanad) strada u vreme žetve. Nezakonit lov je poseban problem, naročito kada se hiljade zaštićenih vrsta ptica ubija da bi se od njihovih malih jezika napravila pašteta. Zbog neodgovornog ponašanja prema životinjama čovek ima direktne gubitke. Javno zdravlje je ugroženo ako ne brine o dobrobiti i zdravlju životinja. Čovek ima pravo na zdravu životnu sredinu i na bezbednu hranu, kao i da bude zaštićen od zoonoza.

Iako je svima jasno koliko je opasno nezakonito postupanje sa životinjama, koliko štete životnoj sredini mogu da izazovu trovanje životinja i nezakonit lov, želimo da naglasimo da brojne naše prijave i prijave drugih organizacija u većini slučajeva izazovu bes nadležnih državnih organa, a ne postupanje u skladu sa zakonom. Sve veći broj građana i građanki zahteva da dođe do promena u smislu poštovanja zakona, da se uvede efikasna kontrola i da se kažnjavaju svi oni koji ugrožavaju životinje i prirodu, ali još uvek inspekcije, policija, carina, javna tužilaštva i sudovi ne smatraju da sprovođenje propisa u tim oblastima treba da bude prioritet.

U Srbiji smo prepoznati kao organizacija koja u javnosti govori o nezakonitom postupanju sa životinjama i zbog toga nam se često obraćaju ljudi koji su otkrili neki zločin u svojoj lokalnoj zajednici. Najčešće se radi o problemu sa zoohigijenskim službama. Kada prikupimo informacije i dokaze, podnosimo prijave protiv organa vlasti. Širom Srbije napušteni psi i mačke se hvataju na nezakoni način, drže u objektima koji ne ispunjavaju uslove da bi bili prihvatilišta. Ovakvo držanje životinja dovodi do njihove smrti. U slučajevima gde postoji masovno ubijanje napuštenih kućnih ljubimaca, na dobrobit životinja pada senka. Zbog toga istovremeno govorimo i o zaštiti životinja, jer se aktivisti zalažu za zaštitu životinja od zlostavljanja i ubijanja, kada god je to moguće. Ne želimo da psi i mačke u javnim prihvatilištima umiru od zaraznih bolesti i da stradaju od drugih pasa jer su smešteni zajedno pretrpanim prihvatilištima. Ne želimo da ih neko ubija na surove načine, i to samo zato što još uvek ne postoji volja da problem napuštenih kućnih ljubimaca bude rešen na održiv sistemski način.

Najbolnija naša iskustva nisu vezana za zastrašivanja i linč kojem smo često izloženi, nego za nemoć kad ne uspemo da pomognemo da se neki problem reši i kad dobijemo obaveštenje da je naša prijava odbačena. Jedan od najstrašnijih slučajeva s kojima smo se susreli jeste ilegalni ogled na psima Vojske Srbije. Dobili smo informaciju da su psi već u laboratoriji Vojnomedicinske akademije i morali smo brzo da reagujemo. S obzirom da je veterinarska inpekcija ignorisala prijavu, objavili smo u medijima šta se događa i mobilisali ljude putem društvenih mreža, pozivajući ih da doniraju novac da otkupimo pse i obezbedimo im novi dom. Pritisak je bio dovoljan da tadašnji ministar odbrane javno govori, ali ne i da spasimo pse. Od Ministarstva odbrane dobili smo odgovor da su psi prebačeni u Niš, u posebnu četu koja se bavi obukom pasa, ali nam do danas nije dozvoljena poseta psima, niti smo dobili dokaz da su oni živi.

U Srbiji se tek budi svest o opasnosti od ignorisanja zlostavljanja životinja. U uređenim zemljama postoje ozbiljna istraživanja i studije o povezanosti nasilja nad životinjama i nasilja nad ljudima. Mi beležimo slučajeve da su odbačene krivične prijave sa ozbiljnim dokazima protiv ljudi koji su vršili masovna ubijanja napuštenih pasa na nezakonit način, a da su potom takvi pojedinci napredovali u karijeri, odnosno dobili društveno priznanje. Svesni smo da je pred nama dug put na kojem ćemo proći kroz reformu pravosuđa i reformu javne uprave, da bismo živeli u uređenoj državi sa jakim institucijama i efikasnim mehanizmima zaštite od korupcije.

Unapređenje dobrobiti i zaštite životinja zasad je udaljeno od centralnih tema kojima se bavi civilno društvo. Dobra je vest da će veterinarska inspekcija uskoro morati da kontroliše dobrobit životinja u poljoprivrednim gazdinstvima koja će dobiti sredstva iz fondova EU namenjenim za poljoprivredu i ruralni razvoj (IPARD), čime bar dobrobit proizvodnih životinja postaje tema relevantna za donosioce odluka, medije i širu javnost.

Oblast dobrobiti i zaštite životinja puna je izazova i ponekad nam se čini da su promene suviše spore, ali ipak smo ponosni što možemo da nabrojimo brojne konkretne ostvarene ciljeve. Bili smo jedna od organizacija koja je promenila lice Beograda, javnim zastupanjem usvajanja novih propisa koji su omogućili da od 2011. godine vlasnici uvode svoje kućne ljubimce u ugostiteljske i druge objekte, da mogu s njima da ulaze u vozila javnog prevoza, da dobiju svoje parkove za istrčavanje i igru. U saradnji sa Beogradskim maratonom ove godine organizujemo treću Šetnju odgovornih vlasnika pasa, kada šetamo zajedno sa psima i promovišemo odgovoran i human odnos prema životinjama. Trenutno pripremamo drugo izdanje knjige Priručnik za odgovornog vlasnika psa i zajedno sa stručnjacima i drugim organizacijama kreiramo novu kampanju javnog zastupanja koja se odnosi na izmene Zakona o dobrobiti životinja i Zakona o veterinarstvu koje će doprineti boljoj pravnoj zaštiti životinja u Srbiji.

Ova priča deo je stremljenja TACSO Srbija i TACSO Građanskih inicijativa da promoviše primere dobre prakse organizacija civilnog društva u Srbiji i motiviše druge organizacije koje svakodnevno ulažu energiju i napor u kreiranju boljeg društva za sve građane i građanke Srbije.

 

TACSO RC footer 2016