13 Oct Više nevladinih organizacija pozvalo EU da spreči nacionalističke političare da odvedu region u haos
Beograd, 13. oktobar 2023.
Više organizacija civilnog društva u Srbiji pozvalo je danas Evropsku uniju i druge zapadne partnere da promene trenutnu politiku sklapanja sumnjivih dogovora s autokratskim liderima, jer se time žrtvuje demokratija u regionu radi postizanja kratkoročne stabilnosti.
Takođe, apelovale su na članice EU da spreče nacionalističke političare da odvedu Zapadni Balkan na ivicu još jednog talasa haosa i uništenja.
Apel su potpisali Autonomni ženski centar, Beogradski centar za ljudska prava, Beogradski Centar za bezbednosnu politiku, Centar savremene politike, CRTA, Građanske inicijative, Centar za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond) i Evropski pokret u Srbiji.
Na zatvaranju Beogradske bezbednosne konferencije pročitala ga je predsednica Evrpskog pokreta u Srbiji Jelica Minić, koja je rekla da apel treba shvatiti „kao krik civilnog druištva“.
Apel u celosti prenosimo u nastavku.
APEL: Demokratska Srbija je preduslov za evropski region Zapadnog Balkana
Srbija i Zapadni Balkan ponovo su na raskršću. Došao je trenutak ili da se ostvari dugoročni mir i prosperitet kroz proces evropskih integracija ili da ponovo upadnemo u fatalni vrtlog autokratije i konflikata. Normalizacija odnosa između Beograda i Prištine i rešavanje svih sporova u regionu neće biti moguće bez oslobađanja države i potpunog uspostavljanja demokratije u Srbiji.
Građanima Srbije uskraćen je pristup slobodnim i nezavisnim medijima. Putem usklađenih postupaka medija pod direktnom kontrolom vlasti, građani su izloženi neprestanom antizapadnoj i ostaloj populističkoj propagandi koja je u potpunoj suprotnosti s deklarisanim zalaganjem vlade za članstvo zemlje u EU. Kao rezultat toga, podrška građana članstvu Srbije u EU nalazi se na najnižem nivou u poslednjih deset godina, dok preko 65% građana vidi Rusiju kao najvećeg prijatelja zemlje.
Potkopavanjem ustavnog poretka Srbije i uspostavljenih sistema podele vlasti, predsednik Republike je prisvojio ovlašćenja vlade, Narodne skupštine i čak pravosuđa. Nacionalizam, korupcija i organizovani prekogranični kriminal neprestano rastu. Regionalni odnosi su zategnuti, pitanje Kosova je došlo do bezizlazne situacije, a orijentacija spoljne politike Srbije podeljena je između imitiranja integracije u EU i bliskih veza s Rusijom.
Oružani sukob u Banjskoj, 24. septembra, i reakcije iz Beograda koje su usledile, otkrili su da se vlast retko kad vodi osnovnim vrednostima i zaštiti prava svojih građana, već je više vođena zvanično promovisanom populističkom retorikom. Podržavajući ljude povezane s organizovanim kriminalom, koji su pod američkim sankcijama, i proglašavajući ih za branioce srpskih interesa na Kosovu, režim Srbije gradi preteće strukture na Kosovu dok se pretvara da je konstruktivan partner u dijalogu. Njegova desetogodišnja politika, narativi i postupci stvorili su plodno tlo za nedavne tragične događaje, čime je destabilizovana sigurnost čitavog regiona.
Poslednjih deset godina, vlast je bila jedini sagovornik za naše evropske i druge međunarodne partnere. Ovo je bila pragmatična strategija kako bi se razgovaralo s vladajućim snagama u zemlji, u nadi da će to doneti pozitivne rezultate. Građani Srbije protestuju na ulicama već više od 23 nedelje zbog masovnih pucnjava koje su se dogodile 3. i 4. maja u beogradskim opštinama Vračar i Mladenovac, tražeći odgovornost za neuspeh institucija u sprečavanju ovih događaja i protiv sveprisutnog državno sponzorisanog nasilja i kontrole medija. Uprkos izveštavanju civilnog društva i medija o napadima, klevetama i nasilju koje su pokrenuli ili tolerisali zvaničnici vlade, većina EU i međunarodnih partnera ostala je nema.
Danas je postalo očigledno da politika pomirenja i saradnje s režimom u Srbiji neće uroditi plodom. Iz tih razloga, apelujemo na Evropsku uniju, njene članice i druge zapadne partnere da:
- Promene trenutnu politiku sklapanja sumnjivih dogovora s autokratskim liderima, jer se time žrtvuje demokratija u regionu radi postizanja kratkoročne stabilnosti.
- Osiguraju nastavak pregovora o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, osiguraju kažnjavanje počinilaca zločina i spreče nacionalističke političare da odvedu Zapadni Balkan na ivicu još jednog talasa haosa i uništenja. Prepoznajući da je rizik od izbijanja konflikta u regionu (posebno na Kosovu i Bosni i Hercegovini) veći nego ikada nakon 1999. godine, očekujemo da EU i NATO učine sve kako bi očuvali mir na Zapadnom Balkanu.
- Hitno uđu u struktuirani dijalog s prodemokratskim i pro-EU akterima u zemlji i regionu, stvarajući uslove za demokratsko obnavljanje i oslobađanje države, što su preduslovi za buduće članstvo u EU.
- Da se uzdrže od uvođenja opštih ekonomskih ili drugih sankcija koje bi uticale na srpsko stanovništvo. Takav potez bi samo ojačao protivzapadne narative promovisane od strane režima i gurnuo Srbiju bliže ruskom taboru.
- Podrže napore da se osiguraju ravnopravni uslovi na decembarskim opštim izborima u Srbiji kako bi bili fer i slobodni.
Potpisnici:
Autonomni ženski centar
Beogradski centar za ljudska prava
Beogradski Centar za bezbednosnu politiku
Centar savremene politike
CRTA
Građanske inicijative
Centar za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond)
Evropski pokret u Srbiji
Inicijativa mladih za ljudska prava
Partneri Srbija
Slavko Ćuruvija fondacija
YUCOM — Komitet pravnika za ljudska prava