Projekti - Građanske Inicijative
1218
page-template-default,page,page-id-1218,bridge-core-3.0.9,qi-blocks-1.2.2,qodef-gutenberg--no-touch,,qode-child-theme-ver-1.0.0,qode-theme-ver-29.7,qode-theme-bridge,disabled_footer_bottom,qode_header_in_grid,qode-wpml-enabled,wpb-js-composer js-comp-ver-6.13.0,vc_responsive

Projekti

Aktuelni projekti

Zajedno za aktivno građansko društvo - ACT

ACT se bavi izazovima građanskog aktivizma u Srbiji tako što: 

Organizacijama građanskog društva (OGD) pruža ciljanu podršku za njihov organizacioni razvoj i finansijsku održivost, kao i za jačanje odnosa sa građanima i kapaciteta za umrežavanje. Ovakva podrška omogućava OGD da delotvorno javno zagovaraju i pružaju građanima kvalitetne usluge, koje odgovaraju njihovim potrebama.

Formalnim i neformalnim mrežama organizacija pruža odgovarajuću obuku i prilike da se okupe, definišu svoje strategije javnog zagovaranja i sprovedu aktivnosti koje uključuju veliki broj građana. Ovo vodi većem uticaju građana na procese donošenje odluka i javnih politika.

Podržava saradnju između OGD i lokalnih samouprava radi pružanja boljih usluga građanima.

Kroz ove napore, ACT teži da poveća poverenje građana u OGD i lokalne samouprave. Cilj projekta je i jačanje veza između OGD i građana. Svi ovi napori vode ka povećanom učešću građana u procese donošenja odluka i formulisanje javnih politika i u krajnjem ishodu do aktivnog građanskog društva.

Za više informacija o ACT projektu posetite www.act.org.rs

Zajedno za aktivno građansko društvo ACT je projekat finansiran od strane Vlade Švajcarske, a sprovodi ga konzorcijum koji čine Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative.

Spotlight on SLAPPs: Empowering Journalists and Human Rights Defenders to Deal With Judicial Harassment

Najperfidniji oblik pokušaja suzbijanja slobode izražavanja i ograničavanja rada profesionalnih medija i aktivista predstavljaju takozvane „SLAPP tužbe“ (Strateške tužbe protiv učešća javnosti). Ovaj fenomen nije originalno nastao u Srbiji već se ranije primenjivao i u drugim zemljama, a njihov prevashodni cilj jeste zastrašivanje novinara/ki, medija i aktivista/kinja, zatim njihovo finansijsko iscrpljivanje koje ih dovodi na granicu ili čak ispod granice egzistencije, a konačni cilj jeste gušenje medijskih sloboda, disciplinovanje „neposlušnih“ medija i njihovo zastrašivanje usled kog pribegavaju autocenzuri, kao i zastrašivanje aktivista/kinja sa ciljem odustajanja od njihovih aktivnosti i delovanja kroz proces političke participacije i javnog zagovaranja. CASE koalicija, koja vodi evidenciju o SLAPP tužbama širom Evrope, objavila je 2023. godine dopunjeni izveštaj sa podacima prikupljenim u prethodnoj godini. Na listi je, među 35 evropskih zemalja, Srbija zauzela 10. mesto sa 28 registrovanih tužbi. Kako koalicija objavljuje podatke samo o slučajevima koje je mogla da proveri, stvaran broj tužbi je potencijalno i veći.

Projekat ima za cilj da osnaži aktiviste/kinje da reaguju na korupciju i neprikladan uticaj bez pretnje sudskim uznemiravanjem, doprinoseći slobodi medija i nezavisnosti institucija. Ovo će se postići kroz sledeće specifične ciljeve:

  1. Osnivanje Nacionalne radne grupe za borbu protiv SLAPP-a

  2. Izrada prvog sveobuhvatnog izveštaja o SLAPP-ovima protiv organizacija civilnog društva i aktivista u Srbiji

  3. Obuka šezdeset advokata i branitelja ljudskih prava da identifikuju i pravilno reaguju na SLAPP tužbe

  4. Javno zagovaranje kako bi anti-SLAPP inicijative po prvi put bile uključene u nacionalne javne politike

  5. Izrada multimedijalne kampanje za podizanje svesti koja detaljno objašnjava SLAPP na razumljiv način

Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je stvaranje Nacionalne anti-SLAPP radne grupe, koja će služiti kao centralna tačka za anti-SLAPP inicijativu na nivou zemlje. Ova radna grupa će postati forum za razmenu podataka o tekućim SLAPP slučajevima i biće odgovorna za zalaganje za pravno priznavanje SLAPP-ova u Srbiji. Kao deo toga, biće uspostavljeni mehanizmi za reagovanje protiv SLAPP-a pomoću kojih će se pravovremeno i adekvatno reagovati na nove slučajeve SLAPP-a kroz pružanje pravne ekspertize, davanje izjava i širenje informacija o slučajevima preko međunarodnih mreža i tela za ljudska prava. Nacionalna radna grupa protiv SLAPP-a biće integrisana u tekuće evropske inicijative protiv SLAPP-a, kao deo Koalicije protiv SLAPP-a u Evropi (CASE), a Građanske inicijative će biti nacionalna centralna tačka za Srbiju.


Ciljne grupe ovog projekta su: aktivisti/kinje, novinari/ke i organizacije civilnog društva koje su pogođene SLAPP tužbama, naročito oni koji deluju na lokalnom nivou, advokati/ice i novinari/ke koji nisu direktno pogođeni SLAPP tužbama. Ovaj projekat će takođe targetirati i donosioce odluka u državi i širu javnost.  Projekat će trajati 30 meseci, a finansiran je od strane Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji.

Od margine ka centru

Projekat “Od margine ka centru” doprinosi većoj participaciji građana i građanki u donošenja odluka na nacionalnom nivou, što utiče na veći stepen demokratičnosti društva, a ujedno osnažuje i sve postojeće mehanizme kreirane u cilju obezbeđivanja učešća građana i građanki u donošenju odluka i njihovoj transparentnosti.

Opšti cilj:
Veće učešće građana i građanki posebno mladih u procesima donošenja odluka kao i unapređenje i razvoj lokalnih zajednica u Srbiji kroz osnaživanje i pružanje podrške grupama udruženih građana i građanki (neformalnih, grassroots i single issue aktivističkih grupa)

Specifični cilj(evi):
1. Grupe udruženih građana i građanki na lokalu osnažene su da mobilišu podršku građana i građanki i zastupaju njihove interese u procesima donošenja odluka.
2. Povećano je učešće udruženih građana i građanki u mrežama i koalicijama kako bi uvećali uticaj na donosioce odluka za dobrobit njihovih zajednica.
3. Povećano učešće mladih kroz kreiranje komunikacijskih strategija grupa udruženih građana i građanki za uključivanje mladih u svoje zagovaračke inicijative.
Korisnici:
1.Grupe udruženih građana i građanki (grassroots, single issue i neformalne inicijative);
2. Zaposleni i zaposlene u JLS i drugim nadležnim institucijama;
3. Mladi u lokalnim zajednicama.

Aktivnosti:
1. Mentorska podrška u kreiranju zagovaračkih mapa;
2. Logističko-administrativna podrška u realizaciji zagovaračkih inicijativa;
3. Formiranje neformalnih koalicija;
4. Ekspertska podrška u izradi komunikacijskih strategija za uključivanje mladih;
5. Ekspertska podrška u formalizovanju grupa udruženih građana i građanki;
6. Facilitiranje medijskim kampanjama koje prate zagovaračke inicijative.

Projekat “Od margine ka centru” podržan je od strane SMART Balkan projekta, koji je finansiran od strane Ministarstva spoljnih poslova Norveške koji sprovodi konzorcijum organizacija: Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine kao vodeći aplikant, u partnerstvu sa Center for Research and Policy Making (CRPM) iz Severne Makedonije i Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije.
Opšti cilj Projekta je da doprinese jačanju participativne demokratije i evroatlanskih integracija na Zapadnom Balkanu osnaživanjem organizacija civilnog društva i njihovih mreža za snažniju i aktivniju ulogu u kreiranju mirnih i inkluzivnih društava za održivi razvoj u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji.
Trajanje projekta: 01.07.2023. – 30.06.2023.
Vrednost projekta: 509,869.34 NOK

Ugovor možete pogledati OVDE.

Javno o javnim konkursima

Projekat “Javno o javnim konkursima” (Openly about the open calls) zajedno sprovode Građanske inicijative i Balkanska istraživača mreža (BIRN Srbija), uz podršku Britanske ambasade u Beogradu, u periodu od decembra 2020. do decembra 2022. godine. Fokus ovog projekta je potrošnja javnog novca putem javnih konkursa, kao najvažniji model budžetskog finansiranja u sektorima koji se bave delatnostima od javnog interesa. Cilj projekta je stvaranje uslova za transparentnu i efikasnu raspodelu budžetskih sredstava putem javnih konkursa, u skladu sa principima dobrog upravljanja i najboljim interesom građana.

Finansiranje iz budžeta udruženja građana i medija stvara mnoge nejasnoće. Nedovoljno transparentno odlučivanje, dodeljivanje sredstava na političkoj osnovi, nepostojanje jasnih procedura i kriterijuma konkursa, ad hoc dodeljivanje umesto strateškog usmerenja institucija samo su neki od elemenata koji umnogome obeležavaju ovaj proces, što je dovelo do nedostatka poverenja i organizacija i građana u institucije koje dodeljuju sredstva. Imajući u vidu važnost budžetskog finansiranja za javno informisanje, kao i za organizacije civilnog društva, posebno one koja se bave delatnostima od javnog interesa (sektorima socijalne zaštite, kulture, omladine, sporta itd), nejasnoće u postojećem sistemu stvaraju veliki problem – kako samim OCD i medijima kao korisnicima sredstava, tako i građanima na čije potrebe programi i projekti finansirani iz budžeta treba da odgovore.

S ovime u vidu, projekat “Javno o javnim konkursima” nastoji da osigura transparentniju i pravedniju raspodelu budžetskog finansiranja u najboljem interesu građana, što čini kroz svoje dve komponente: istraživanje i kreiranje zajedničke platforme za zagovaranje. Prvu komponentu projekta predstavlja stvaranje i promocija sveobuhvatne onlajn baze podataka o javnim konkursima sprovedenim od strane svih nivoa vlasti — lokalnih samouprava, pokrajinskih organa i nacionalnih organa, odnosno ministarstava, u toku 2019. i 2020. godine, koja će potom biti redovno ažurirana tokom trajanja projekta. Statistička analiza prikupljenih podataka, monitoring trendova i mapiranje nedostataka u konkursnoj proceduri će predstavljati osnovu za dalje zagovaračke akcije u okviru druge komponente. Druga komponenta projekta ima za cilj jačanje uticaja civilnog društva na regulatorni okvir i politike u ovoj oblasti kroz izgradnju koalicije OCD, medija i think-tankova oko zajedničke platforme za zagovaranje, kao i izradu izveštaja (godišnjih izveštaja, izveštaja iz senke i ad hoc izveštaja) u kojima će biti sadržan detaljan uvid u sistemske probleme vezane za javne konkurse, kao i predlozi politika i rešenja.

Miredita, dobar dan!

Festival “Miredita, dobar dan!“ u Beogradu predstavlja beogradskoj javnosti kulturnu scenu Kosova. Cilj održavanja ovog festivala je da svake godine kroz različite umetničke forme doprinese uspostavljanju trajnog mira i normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

Kao inspiracija za osnivanje i realizaciju festivala poslužio je Bekim Fehmiu, albanski, kosovski, beogradski, jugoslovenski i svetski glumac – simbol zajedničke prošlosti sa svim njenim izazovima, dostignućima i nerazumevanjima.

Posetioci Festivala imaju priliku da se upoznaju sa kosovskom kulturnom scenom – pozorištem, filmom, muzikom, likovnim stvaralaštvom. Pored umetničkog programa, festival  uključuje i  javne debate na kojima se kritički preispituju odnosi Beograda i Prištine, sa stanovišta nasleđa prošlosti, ali i prespektiva saradnje u oblasti ekonomije, trgovine, obrazovanja, sporta, civilnog sektora i svih delova društva.

Od 2015.godine deo festivalskog programa održava se i na Kosovu, i posvećen je liku i delu Bekima Fehmiu.

Festival organizuju: Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanske inicijative, Centar za praktičnu politiku i Integra iz Prištine, uz podršku forumZFD za Zapadni Balkan i Fonda za otvoreno društvo Kosova.

Jačanje inkluzivnih glasova žrtava, transformacija narativa (2021-2023)

Tokom čitavog posleratnog perioda na zapadnom Balkanu, žrtve rata imale su samo marginalnu ulogu. Oni su uglavnom ostali izvan razvoja procesa tranzicione pravde (TP) za suočavanje sa ratnom prošlošću. Ovaj projekat zajednički sprovode holandska organizacija PAX, zajedno sa Međunarodnim centrom za tranzicionu pravdu (ICTJ), INTEGROM i Novom socijalnom inicijativom (NSI) sa Kosova, Mirovnom akcijom iz Severne Makedonije i Građanskim inicijativama iz Srbije.

Konzorcijum će sarađivati sa grupama žrtava na Kosovu, u Srbiji i Severnoj Makedoniji na jačanju (institucionalnih) kapaciteta, poboljšanju kvaliteta njihovih inicijativa i projekata i stvaranju dubljih odnosa između različitih grupa žrtava, istovremeno ih povezujući sa mladim aktivistima i umetnicima.

Resurs centar za organizacije civilnog društva u Srbiji

Ovaj projekat je osmišljen sa ciljem da ojača kapacitete organizacija civilnog društva (uključujući mreže) i grassrooth organizacije. Sve usluge su prilagođene stepenu razvoja OCD-a kako bi se adekvatno poboljšali njihovi kapaciteti. Fleksibilnim pristupom u pružanju usluga, omogućava se prepoznavanje i zadovoljavanje potreba OCD na različitom nivou njihovog razvoja.

Komunikacija sa ciljnim grupama u direktnom kontaktu, prilagođen pristup, snažna usredsređenost i praćenje vršiće se tokom cele projekta. Poseban deo ovog projekta bavi se razvojem povoljnog okruženja za OCD kako bi se poboljšala saradnja sa lokalnim i nacionalnim vlastima, podrška za javno finansiranje i poverenje građana u OCD.

Ovim projektom, Građanske inicijative i dalje pružaju usluge Resursnog centra (RC), imajući u vidu svoje značajno iskustvo u radu kao RC iz prethodnog TACSO 2 projekta. Od 2014. do 2017. godine, preko 3000 pojedinaca iz više od 2000 OCD-a učestvovalo je u različitim aktivnostima RC-a, a na više od 400 upita odgovorilo je osoblje RC-a. GI imaju veliko iskustvo u razvoju kapaciteta, umrežavanju i zagovaranju za omogućavanje okruženja i pre angažovanja u okviru TACSO projekta.

GI nastavljaju da pružaju podršku OCD od svog osnivanja. Izgradnja kapaciteta i uticaj na razvoj povoljnog okruženja za OCD dva su glavna stuba u Strateškom planu GI. Projekat će se dodatno fokusirati na povećanje vidljivosti civilnog društva i izgradnju baze podrške za OCD.

Za više informacija o radu Resurs centra, posetite www.rc.gradjanske.org

Projekat je podržan od strane Evropske unije.

Fostering regional cooperation and policy responses in time of crises

Projekat je zajednička inicijativa Partnera Albanije sa Građanskim inicijativama (Srbija), Kosovskom fondacijom civilnog društva (KCSF), Makedonskim centrom za međunarodnu saradnju MCIC (Severna Makedonija), Centrom za razvoj nevladinih organizacija CRNVO (Crna Gora) i Centrom za građanske inicijative (BiH). Ove organizacije, ujedno i Nacionalni Resurs centri u svojim zemljama i svojevrsni centri za razvoj civilnog društva, sarađivaće na unapređenju znanja, razmeni naučenih lekcija i predlagaće praktične politike kao odgovor na vanrednu situaciju izazvanu pandemijom virusa COVID-19 u zemljama Zapadnog Balkana.

Projekat je podržan od strane Balkanskog fonda za demokratiju (Balkan Trust for Democracy) i traje od 1. jula 2021. godine do 31. juna 2022. godine

Osnaživanje civilnog društva kroz okruženje za učenje - ECSTALE

Osnaživanje civilnog društva kroz okruženje za učenje (Empowering Civil Society Through A Learning Environment – ECSTALE) projekat je koji se finansira u okviru programa Erasmus + , a ima za cilj stvaranje okruženja za učenje za organizacije civilnog društva, pružajući priliku organizacijama partnerima iz Grčke, Kipra, Italije, Bugarske, Estonije, Srbije i Izraela koji rade sa OCD i sa velikim iskustvom u svojim oblastma da se upoznaju i razmene dobre prakse koje će im pomoći da steknu nove veštine.

 

Rezultat 22-mesečne saradnje biće da će svi partneri, kao i njihovi korisnici (organizacije civilnog društva), imati priliku da poboljšaju svoj rad, unaprede svoj učinak i povećaju svoj socijalni uticaj.

 

 

 

Projekat se sprovodi u okviru konzorcijuma koji čine:

  • HIGGS – Grčka
  • Fondazione Giacomo Brodolini S.R.L.SRB – Italija
  • Black Sea NGO Network – Bugarska
  • Vabaühenduste Liit – Estonija
  • Midot – Izrael
  • Synthesis Center for research and education limited – Kipar
  • Građanske inicijative – Srbija

 

Očekivani rezultati:

  • Mapiranje dobrih praksi, uspešnih strategija i metoda
  • Razmena dobre prakse, alata i programa
  • Nove veštine osoba koje će učestvovati u aktivnostima učenja, podučavanja / obuke
  • Okupljanje  i jačanje saradnje među partnerskim organizacijama
  • inovativne ideje i kreiranje novih alata
  • Više od 4.000 članova organizacija civilnog društva poboljšaće svoje veštine i usluge

Medijska skloništa: Očuvanje slobode medija u lokalnim zajednicama

Ovaj projekat predstavlja nastavak projekta koji je realizovan od maja do decembra 2019. godine, što je rezultiralo stvaranjem Medijskih skloništa u nekoliko gradova širom Srbije sa ciljem odbrane slobode izražavanja i medija.

Cilj projekta je izgradnja održivog mehanizme zaštite i sigurnog prostora  za odbranu slobode medija kroz podršku Medijskim skloništima na lokalnom nivou.

Projekat će stvoriti veze između lokalnih aktivista organizacija civilnog društva, lokalnih medija, nezavisnih novinara i građana stvaranjem Medijskih skloništa koji će biti u stanju da zaštite novinare, promovišu slobodu izražavanja i prate lokalnu situaciju u vezi sa slobodom izražavanja i slobodom medija.

Inovativnu komponentu projekta predstavlja uključivanje mladih Youtuber-a i izgradnja jače saradnje lokalnih medija s Youtube zajednicom, kako bi mladi ljudi bili motivisani da prepoznaju važnost prava na slobodu izražavanja i medija, kao i da bi lokalni mediji mogli da prepoznajuda potrebe mladih za objektivnim i istinitim informisanjem.

Projekat je podržan od strane ambasade Savezne Republike Nemačke.

Protecting Civic space – Regional Civil Society Development Hub

 Građanske inicijative u okviru projekta Protecting Civic space – Regional Civil Society Development Hub koji sprovode kao članica Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (BCSDN), pripremaju godišnji Izveštaj o praćenju razvoja podsticajnog okruženja za civilno društvo u Srbiji i učestvuju u Task Force grupi novog regionalnog Hub-a za razvoj civilnog društva. Projekat traje od septembra 2019. do septembra 2021. godine.

Praćenje je zasnovano na Matrici za praćenje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva (CDRaz) koju su razvili Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN) i Evropski centar za neprofitno pravo (ECNL). Matrica sadrži glavne principe i standarde čije je postojanje identifikovano kao krucijalno kako bi se pravno okruženje posmatralo kao okruženje koje pruža podršku i podsticaj radu organizacija civilnog društva. Matrica je organizovana oko tri oblasti: (1) Osnovne pravne garancije sloboda; (2) Okvir za finansijsku izvodljivost i održivost organizacija civilnog društva; (3) Odnos na relaciji Vlada – organizacije civilnog društva.

Principi, standardi i indikatori su formulisani uz uzimanje u obzir trenutnog stanja razvoja i diverziteta u državama Zapadnog Balkana i u Turskoj. Oni se oslanjaju na međunarodno garantovane slobode i prava i najbolje regulatorne prakse u Evropskoj uniji i evropskim državama. Cilj Matrice je definisanje optimalne željene situacije za efikasno funkcionisanje i razvoj civilnog društva, dok istovremeno ona ima za cilj postavljanje realističnog okvira koji organi javne vlasti mogu slediti i primenjivati. Imajući u vidu činjenicu da glavni izazovi leže u primeni, indikatori su definisani tako da prate situaciju na nivou pravnog okvira i praktične primene.

Indikatori koje prati Matrica usvojeni su za praćenje podsticajnog okruženja za civilno društvo EU, te se nalazi godišnjeg Izveštaja o praćenju podsticajnog okruženja u Srbiji koriste pri pisanju izveštaja Godišnjih izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije u procesu evropskih integracija.

Hub je uspostavljen sa ciljem stvaranja regionalnog centra sa globalnim uticajem koji će stvoriti i deliti znanje i inovacije o ulozi OCD u promociji demokratije i dugoročno pružiti podršku razvoju civilnog društva na zapadnom Balkanu.

Jedna od aktivnosti Hub-a biće i program regrantinga, gde će se kroz Ad Hoc grantove i Regional Multi-Country Action grantove davati podrška organizacijama iz celog regiona. Više informacija o aktuelnim pozivima Hub-a možete pronaći ovde.

Task Force grupa, čiji su deo Građanske inicijative, osnovana je radi pružanja podrške uspostavljanju i funkcionisanju Hub-a. Sastoji se od članova BCSDN-a koji imaju potrebno znanje za razvoj Hub-a: stručnost i eskpertizu, iskustvo u podržavanju razvoja OCD, dobro razumevanje trendova građanskog prostora i dobro uspostavljenu mrežu kontakata civilnog društva širom zemljama koje regionalni Hub pokriva. Grupa je zadužena za komponentu izgradnje kapaciteta deljenjem znanja i iskustva.

Projekat podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Nacionalne Mreže

KOMS

KOMSKrovna organizacija mladih Srbije predstavlja najviše predstavničko telo mladih u Srbiji. KOMS je savez udruženja koji trenutno okuplja preko 90 organizacija članica (organizacije mladih i za mlade) sa čitave teritorije Republike Srbije. KOMS je izrastao iz Koalicije mladih Srbije, mreže koja je 2003. okupila pet nacionalnih omladinskih organizacija i organizacija koja se bave mladima – Građanske inicijative, Mladi istraživači Srbije, Omladina JAZAS-a, Omladinski informativni centar i Savez izviđača Srbije i u okviru koje su delovali i Omladinski Savet Vojvodine i Studentska unija Srbije u ostvarenju dva cilja: podizanje svesti javnosti na lokalnom i nacionalnom nivou o poziciji mladih u zemlji i uspostavljanju institucionalnog tela za brigu o mladima. Nakon više godina javnog zastupanja, koalicija je izdejstvovala formiranje Krovne organizacije mladih kao najvišeg nezavisnog predstavničkog tela mladih u Srbiji. Građanske inicijative učestvuju u svim aktivnostima KOMSa, sa posebnim akcentom na procese zagovaranja u omladinskoj politici i jačanju kapaciteta udruženja mladih i za mlade.

NAPOR

Nacionalna Asocijacija Praktičara/ki Omladinskog Rada – NAPOR je savez udruženja sa 80 punopravnih i 10 pridruženih članica organizacija civilnog društva koje sprovode omladinski rad u Republici Srbiji. NAPOR je uspostavljen u martu 2009. godine sa osnovnim ciljem osiguranja kvaliteta programa omladinskog rada i profesionalizacije omladinskog rada u Republici Srbiji. NAPOR sprovodi akreditaciju udruženja za mlade i udruženja mladih za sprovođenje omladinskog rada, kao i validaciju omladinskih radnika za rad sa mladima.

Građanske inicijative učestvovale su na Osnivačkoj Skupštini i u formulisanju strateških dokumenata  NAPORa. Na Skupštini održanoj u novembru 2014.godine, predstavnica Građanskih inicijativa izglasana je za članicu Nadzornog odbora NAPOR, a organizacija je prethodno akreditovana za bavljenje omladinskim radom.

SEKO mehanizam

sekoSEKO za građansko društvo, medije i kulturu

Građanske inicijative vodeća su članica SEKO za građansko društvo, medije i kulturu, u okviru konzorcijuma koji čine i Nezavisno udruženje novinara Srbije i Asocijacija nezavisna kulturna scena Srbije. Građanske inicijative u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije (KEI) organizuju obuku za predstavnike udruženja građana radi unapređenja znanja i veština u pogledu njihovog aktivnog uključivanja u procese programiranja, praćenja i izveštavanja o sredstvima EU  i razvojnoj pomoći R Srbiji, učestvuju u procesima konsultacija i usaglašavanja stavova prema planu KEI i osnivaju platformu organizacija civilnog društva sa podplatformama za svaku od tri tema koje pokriva SEKO.

SEKO mehanizam je uspostavljen 2011. godine kako bi se unapredio dijalog između državnih organa i civilnog društva u procesu programiranja i povećanju efikasnosti korišćenja razvojnih sredstava, posebno fondova EU. U okviru SEKO mehanizma odvija se saradnja sa Kancelarijom za evropske intergracije Vlade Republike Srbije (KEI) koja podrazumeva konsultacije, učešće u radu sektorskih radnih grupa na kojima se pripremaju predlozi za korišćenje sredstava iz EU fondova, organizacija obuka, i sl.

Više informacija možete pronaći na sajtu www.sekomehanizam.org

FENS

FENSU Beogradu je 16. februara 2003. godine, na konferenciji “Udruženi građani i građanke” osnovana Federacija nevladinih organizacija Srbije (FeNS). Ovo je do sada najbrojnija mreža nevladinih organizacija – u ovom trenutku mreža broji 550 organizacija članica iz ukupno 102 opštine u Srbiji.

Izvršni organ mreže je Veće FeNS-a koje je sastavljeno od 17 predstavnika organizacija, odabranih po regionalnoj osnovi. Veće ima tri ko-predsedavajuća koji u javnosti predstavljaju FENS.

U narednom periodu, očekuje se revitalizacija FENS-a i korišćenje potencijala ove mreže u realizaciji različitih zagovaračkih inicijativa u cilju poboljšanja okvira za dalji razvoj civilnog društva.

Arhiva projekata

SOCIETIES

Podrška organizacijama civilnog društva u osnaživanju tehničkih veština, socijalnoj inkluziji osoba sa invaliditetom i primeni standarda EU u Jugoistočnoj Europi – 2. faza 

Nakon uspešno realizovane prve faze projekta SOCIETIES (2016 -2019) Caritas Srbije sa partnerima započeo je implementaciju druge faze projekta.

Cilj projekta:

Unapređenje kapaciteta i stručnosti organizacija civilnog društva (OCD) u oblasti socijalne inkluzije osoba sa invaliditetom i procesa deinstitucionalizacije kako bi mogle da utiču na procese donošenja odluka i unapređenja socijalnih politika putem učešća u javnom dijalogu.

Specifični ciljevi:

  1. Povećanje kapaciteta organizacija, njihove odgovornost i učinkovitosti za upravljanje inicijativama socijalne uključenosti i deinstitucionalizacije, te za promociju i zagovaranje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom, u skladu sa standardima Evropske unije.
  2. Podsticanje povoljnog okruženja za sprovođenje aktivnosti civilnog društva uspostavljanjem trajnih struktura i mehanizama za saradnju i dijalog između OCD-a i javnog sektora.

Očekivani rezultati:

  1. Organizacije civilnog društva osoba sa invaliditetom su osnažene
  2. Povećana je efikasnost inicijativa organizacija civilnog društva za socijalnu inkluziju
  3. Povećan je kvalitet i efikasnost dijaloga o socijalnim politikama između organizacija civilnog društva i organa vlasti
  4. Povećana percepcija javnosti o doprinosu OCD u promovisanju procesa socijalne inkluzije

Građanske inicijative su jedan od implementacionih partnera na ovom projektu.

Za više informacija o projektu SOCIETIES posetite www.caritas.rs

Projekat je podržan od strane Evropske unije.

ALVED

„Jačanje lokalnih glasova za pravičan razvoj“ Amplifying Local Voices for Equitable Development -ALVED je projekat koji finansira vlada Velike Britanije i koji će biti sproveden u periodu od septembra 2020. do avgusta 2022. godine. Ovaj projekat se u Srbiji sprovedi u tri opštine – Vranju, Bujanovcu i Lebanu, u mestima gde su i opštinska uprava i civilno društvo pokazali posvećenost poboljšanju života svih stanovnika. Projekat se paralelno sprovodi i na Kosovu, gde partnerske organizacije sprovode slične aktivnosti. 

Kroz fokusiranje na participativno planiranje socijalnih usluga, dopunjeno bespovratnim sredstvima za lokalne organizacije civilnog društva, projekat angažuje stručnost članova projektnog konzorcijuma sa predstavnicima civilnog društva i opština kako bi se osiguralo da socijalne usluge visokog kvaliteta budu dostupne svima. Povezivanjem planiranja i pružanja usluga u opštinama sa potrebama građana, ovaj projekat će pomoći da se obezbedi inkluzivnost i efikasnost u pružanju socijalnih usluga, na taj način poboljšavajući život svih stanovnika opštine.

Ovaj projekat takođe posvećuje posebnu pažnju potrebama mladih i njihovim brigama. Aktivnosti projekta se fokusiraju na iskorišćavanje potencijala ove vitalne demografske kategorije, ulaganjem u znanja i veštine relevantne za stvaranje novih preduzeća i njihovo aktivno učešće na digitalnom tržištu. 

Glavni cilj ovog pristupa je da se obezbedi da građani u Srbiji i na Kosovu budu sposobniji da saosećaju sa perspektivama drugih, da igraju aktivne građanske uloge u društvu i slave različitost.

Projekat sprovodi konzorcijum vođen Peaceful Change Initiative (PCi), dobrotvornom organizacijom registrovanom u Velikoj Britaniji, u bliskoj saradnji sa People in Need (PiN), međunarodnom organizacijom registrovanom u Češkoj Republici, i u partnerstvu sa Građanskim inicijativama (GI), NVO Aktiv i Peer Educators Network.

HomoEuropeans

Projekat HomoEuropeanus posvećen je prvo ispitivanju znanja građana, kako onih koji žive u državama članicama tako i onih koji žive u državama kandidatkinjama, a zatim razgovorima o tome šta mi kao građani i građanke mislimo o EU, šta od nje očekujemo i da li nas naše školstvo uči bilo šta o zajednici kojoj Srbija treba da se priključi.

Projekat je namenjen mladim ljudima, srednjoškolcima – razmeni njihovih iskustava, znanja i stavova o EU, zajedničkim ciljevima u takvoj zajednici država i okuplja organizacije iz 12 država.Šta i koliko znamo o Evropskoj Uniji? Šta su nas u školi učili i šta su propustili da nas nauče? Da li postoji evropski identitet, ako postoji – šta on podrazumeva?

ALO! – Pitajte lokalce

Ask the locals„Ni 30 godina evaluacije EU nisu uspele da otkriju šta je svaki sicilijanski seljak mogao da im kaže u samom startu: Za šta je novac namenjen i kako se on troši.” Ova ideje vodeće naučnice Aline Mungiu Pipidi stoji iza projekta „Pitajte lokalce”.

Inter Alia sa Građanskim inicijativama i drugim partnerima nameravaju da iskoriste uticaj neformalnih društvenih mreža u malim zajednicama kako bi istražili i unapredili na lokalu rad agencija protiv korupcije i regulaciju trošenja javnih sredstava. Informacije će biti saklupljane od građana i koristiće ih građani sa ciljem da se dekonstruišu negativne slike koje dalje produbljuju nejednakost i nepravdu i dovode do viktimizacije i defetizma unutar samih zajednica ali i u njihovom odnosu prema drugim zemljama članicama i ljudima koji u njima žive.

Nakon obavljenog istraživanja, sve zanimljive priče lokalaca idemo da zabeležimo kamerom i sve to spajamo u dokumentarni film.

Mladgrad

MladgradMLADGRAD je priznanje koje Građanske inicijative od 2010. godine dodeljuju povodom 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih, lokalnim samoupravama, udruženjima, neformalnim grupama i pojedincima za doprinos unapređenju položaja mladih u lokalnoj zajednici.  Ideja o

MLADGRAD nagradi nastala je tokom 2010. godine pred otvaranje 100-te kancelarije za mlade i pred početak Međunarodne godine mladih, u kontekstu pružanja veće podrške lokalnim samoupravama u radu sa mladima.

Cilj dodele priznanja jeste pružanje podrške lokalnim samoupravama, organizacijama, grupama i pojedincima u radu sa mladima. Odavanje priznanja, promocija i širenje priče o uspešnim primerima u radi sa mladima – a sve u cilju stavljanja pitanja položaja mladih visoko na dnevni red svih organizacija, institucija, političkih partija, kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou.

MLADGRAD se dodeljuje u 3 kategorije i to:

  • za ukupan doprinos lokalne samouprave unapređivanju položaja mladih u lokalnoj zajednici,
  • za lokalnu samoupravu za dodeljeni javni prostor mladima,
  • za omladinsku organizaciju, inicijativu ili neformalnu grupu, za doprinos unapređivanju saradnje između lokalne samouprave i mladih;

U okviru nagrade pored pomenutih kategorija, može biti dodeljeno i specijalno priznanje u svakoj kategoriji za naročit doprinos unapređenju položaja ranjivih kategorija mladih.

Stručni žiri kog čine predstavnici/e omladinskih organizacija, nacionalnih institucija, partnera i donatora sastaje se i nakon završenog procesa nominacija donosi odluku o pobednicima.

U 2015.godini Mladgrad koncept će biti osvežen novim idejama, a u cilju ostvarivanja dugoročnog uticaja na lokalne zajednice koje će narednih godina dobijati nagradu.

Otvoreno o javnim prostorima

otvoreno o javnim prostorimaPitanje javnih prostora i njihove dostupnosti, kao i dostupnosti infomacija jedno je od kljucnih ukoliko se govori o sistematicnom gradjanskom organizovanju i aktivizmu. Ovo je posebno znacajno u slucaju omladinskog organizovanja, jer uprkos postojanju potrebe, vecina omladinskih inicijativa, projekata i grupa nema pristup prostoru za rad zbog nejasnih procedura i uslova konkurisanja, nejasnih nadležnosti institucija, nedostatka informacija i cesto, nepostojanja volje.

Zbog svega toga su Gradjanske inicijative pokrenule kampanju o javnim prostorima početkom 2009. godine. Kampanja je dugo vremena planirana i osmišljavana uz brojne konsultacije sa institucijama i omladinskim grupama. Istovremeno je stvarana i mreža udruženja i omladinskih grupa po Srbiji koji su lokalna podrška kampanji.

Ciljevi ove kampanje su:

    • Demistifikacija i izmeštanje teme javnih prostora iz sfere biznisa, politike i korupcije u sferu javnog nadzora i kontrole,
    • Omogucavanje da informacije i podaci o javnim prostorima i nekretninama u državnom vlasništvu, njihovom statusu, mogucnosti davanja u zakup, uslovima i procedurama i sve druge informacije do kojih je teško ili nemoguce doci, postanu javni, transparentni i lako dostupni,
    • Povecanje dostupnosti javnih prostora za udruženja gradjana, a posebno za omladinske organizacije, grupe i inicijative,
    • Povecanje transparentnosti rada organa javne vlasti u vezi sa javnim prostorima,
    • Povecanje informisanosti gradjana i gradjanki o svojim mogucnostima i pravima u vezi sa javnim prostorima,
    • Povecanje informisanosti gradjana i gradjanki o javnim prostorima uopšte;

Kampanja se odvija u dva pravca – jedan predstavlja direktnu saradnju sa organizacijama civilnog društva i lokalnim omladinskim grupama sa ciljem podizanja svesti o ovoj temi i dobijanju konkretnih prostora na korišcenje, a drugi jeste razvijanje dijaloga i saradnje sa institucijama u vezi sa prikupljanjem informacija, procedura i primera dobre prakse

Neka ravnopravnost postane stvarnost

Neka-ravnopravnost-postane-stvarnostProjekat “Neka ravnopravnost postane stvarnost” zajednički realizuju Poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Savez udruženja Kuća ljudskih prava i demokratije uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške.

Projekat ima za cilj da doprinese suzbijanju diskriminacije i unapređenju ravnopravnosti marginalizovanih grupa i njihovih pripadnika/ pripadnica, kroz unapređenje znanja i veština nacionalnih saveta nacionalnih manjina za prepoznavanje diskriminacije i podnošenje pritužbi zbog diskriminacije, i podizanje kapaciteta organizacija civilnog društva koje se bave problematikom mladih, kako bi se oni obučili da prepoznaju diskiminaciju i realizuju aktivnosti usmerene ka podizanju svesti šire javnosti o diskriminaciji u svojim lokalnim zajednicama.

Matrica slobode medija – on-line alat za praćenje stepena medijskih sloboda

U cilju povećanja poštovanja slobode izražavanja i medija, Građanske inicijative pokreću projekat koji će omogućiti praćenje planiranih mera i efektivnosti primena u oblasti slobode medija tokom procesa evropskih integracija.

Aktivnosti će doprineti poboljšanju vladinih mera, poboljšanju politika i delovanja u oblasti slobode izražavanja uključivanjem šireg civilnog društva i udruženja novinara. Aktivnosti će obezbediti praćenje postojećih i definisanje novih mera u poglavljima 5, 8, 10, 23, 28 i 32.

Kroz dijalog, koordinaciju i razmjenu informacija između civilnog društva, medija i institucija u pogledu slobode izražavanja, Matrica slobode medija će doprineti boljoj vidljivosti planiranih i implementiranih mera.

Projekat će uključiti i građane u postupke praćenja primene zakona i praksi koji štite slobodu izražavanja.

Aktivnosti će uključivati novinare, medijska udruženja, OCD posvećene slobodi medija i slobodi izražavanja, branitelje ljudskih prava i druge aktere u medijima. Implementacija će biti praćena u najmanje 15 opština u Srbiji.

Sve monitoring aktivnosti će biti predstavljene vladinim institucijama – policiji, pravosuđu, tužilaštvu, nezavisnim i regulatornim tijelima – svim institucijama koje vode koordinacione grupe u gore pomenutim poglavljima.

Aktivnosti će se realizovati zajedno sa novinskom agencijom FoNet i nedavno uspostavljenom Međusektorskom grupom za slobodu izražavanaj u okviru EU Konventa.

U narednom šestomesečnom periodu biće kreirana on-line platforma za slobodu medija u procesima EU integracija – Matrica slobode medija. Građanske inicijative, uz podršku drugih aktera na medijskoj sceni nastaviće da ažuriraju platformu sa relevantnim informacijama. Zahtevi za dostupnost informacija od javnog značaja biće poslati svim institucijama koje su nadležne za sprovođenje zakona koji se tiču  medijskih sloboda.

Udruženi građani za Srbiju

UdruzeniU kancelarijama Građanskih inicijativa je tokom majksih poplava osnovan krizni štab pod nazivom „Udruženi građani za Srbiju“ koji je bio na raspolaganju svim organizacijama civilnog društva za aktivnosti usmerene na pomoć građanima Srbije nakon poplava. Na Facebooku i Twitteru su pokrenuti nalozi „Udruženi građani za Srbiju“, kao i sajt www.udruzeni.org. Već tokom prvih dana poplava, civilno društvo Srbije reagovalo je punom snagom i svim kapacitetima kroz podelu humanitarne pomoći na terenu, organizovanje volontera i distribuciju informacija o potrebama ugroženog stanovništva. Krizni štab Udruženi građani za Srbiju koordinirao je aktivnosti  više od 200 organizacija koje su svoje resurse stavile u službu pružanja hitne i direktne podrške građanima pogođenim poplavama širom Srbije. U ovoj fazi civilno društvo fokusiralo se na prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoći, akcije čišćenja  javnih površina i objekata i pružanje psihosocijalne podrške, a već tokom leta, počeli su konkretni radovi na sanaciji i rekonstrukciji objekata i trajnom zbrinjavanju lica koja su bila smeštena u prihvatne centre. U sledećoj fazi, pored monitoringa procesa obnove, aktivnosti civilnog društva biće fokusirane na transparentno izveštavanje o utrošku sredstava i sprovedenim aktivnostima države u cilju saniranja posledica poplava.

Građanske inicijative su, u okviru aktivnosti u mreži Udruženi građani za Srbiju kreirale i pustile u rad interaktivnu mapu koja pruža direktan uvid u rad civilnog društva Srbije tokom aktivnosti pružanja pomoći, sanacije i rekonstrukcije objekata (privatnih i javnih) koji su pretrpeli štetu od poplava. Takođe, Građanske inicijative su predstavile i izveštaj o posledicama poplava, koji je izrađen na bazi podataka koje su sakupljale umrežene organizacije civilnog društva iz raznih krajeva zemlje.

U 2015. godini, pstojeća interaktivna mapa biće unapređena, pa će se na njoj naći informacije o aktivnostima  državnih institucija i lokalnih samouprava na sanaciji štete  od poplava.

Nezavisne institucije bliže građanima

US-Embassy-SerbiaNezavisne institucije bliže građanima

Cilj ovog projekta je stvaranje mreže 10 kontakt organizacija za tri nezavisne institucije (Zaštitnik građana, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti), kako bi se unapredila veza između ovih institucija i građana i građanki na lokalnom nivou.

Mreža kontakt organizacija će unapređivati kapacitete nezavisnih institucija kroz razvoj platformi lokalnih organizacija kako bi se bolje odgovorilo na kršenja prava i potrebe građana u lokalnim zajednicama.

U okviru projekta „Nezavisne institucije bliže građanima” Građanske incijative su organizovale za izabrane organizacije trodnevni trening u cilju dobijanja više informacija o mogućnostima za približavanje rada nezavisnih institucija građanima i građankama na lokalnom nivou. Nakon toga, u saradnji sa lokalnim organizacijama, organizovaće se posete Zaštitnika građana, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti izabranim lokalnim zajednicama.

Projekat je namenjen organizacijama iz Srbije van Beograda, čije aktivnosti su u vezi sa delokrugom rada nezavisnih institucija, koje ostvaruju direktan kontakt sa građanima i koje imaju dovoljno kapaciteta da učestvuju u aktivnostima. Posebnu prednost za učešće u projektu imaju organizacije iz ekonomski nerazvijenih područja i iz područja u kojima žive nacionalne manjine.

TRIALOG

U okviru projekta „Globalni razvoj i uloga OCD Zapadnog Balkana“ koji implementira austrijska razvojna i humanitarna organizacija „Horizont3000“, zajedno sa partnerskim organizacijama iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Slovenije, Građanske inicijative su organizovale seriju događaja i objavljeni su radovi na temu razvojne saradnje i humanitarne pomoći.

Prilikom procesa pristupanja EU Srbija će morati da uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim okvirom Evropske Unije. Tom prilikom će se Srbija obavezati da promeni svoju ulogu od primaoca razvojne pomoći do davaoca razvojne pomoći.

U okviru projekta oranizovano je više nacionalnih i regionalnih sastanaka koji su imali ulogu da osnaže OCD u Srbiji da pokrenu debate u ovoj oblasti, kao i da podignu svest predstavnika organizacija i vlasti o važnosti ove teme.

Građanske inicijative su učestvovale kao partneri u izradi tri publikacije – „Uključivanje organizacija civilnog društva zapadnog Balkana u ostvarivanje ciljeva održivog razvoja“ zatim „Stvaranje podsticajnog okruženja za doprinos civilnog društva globalnom razvoju“ i na kraju “Studija slučaja u Republici Srbiji”.

Publikacije možete preuzeti ovde:

Uključivanje organizacija civilnog društva u ostvarivanje ciljeva održivog razvoja
Stvaranje podsticajnog okruženja za doprinos civilnog društva globalnom razvoju
Serbia Country Study Report

YouthBuild

YouthBuild„YouthBuild“ je program koji se sprovodi u Sjedinjenim američkim državama, kao i u 15 zemalja širom sveta. Za proteklih 30 godina „YouthBuild“ je doprineo da se više od 94 000 mladih ljudi aktivira i angažuje u izgradnji svojih zajednica.

„YouthBuild Srbija – Edukovani i aktivni mladi“ obuhvata intenzivnu obuku za sticanje veština neophodnih za zapošljavanje i aktivizam u lokalnoj zajednici. Do sada je kroz YouthBuild Srbija prošlo 212 učesnica i učesnika iz Južne Srbije i Sandžaka, podeljenih u 5 generacija polaznika.

Tokom 6 meseci učešća u programu mladi se angažuju  u različitim aktivnostima. Program se odvija u tri faze:

Prva faza projekta traje četiri meseca i obuhvata intenzivnu praktičnu obuku u Trening centru. Aktivizam u lokalnoj zajednici, učenje jezika, finansijska pismenost, veštine liderstva i timskog rada su neke od tema sa kojima se učesnici susreću u ovoj fazi. Seminari o pisanju projekata, aktivnom traženju posla i preduzetničkim znanjima takođe su deo obuke u prvoj fazi programa.

Tokom druge faze, polaznici/ce sprovode društveno korisne projekte unutar zajednice. Teoretska znanja i veštine koje dobijaju inspirišu ih da se pokrenu, ali i da motivišu svoje sugrađane da im se pridruže u akcijama sređivanja zajednice.

U trećoj fazi, koja traje dva meseca, polaznici volontiraju, traže radna mesta, stažiraju i obavljaju stručnu praksu u privatnim preduzećima, javnim institucijama i organizacijama civilnog društva.

Mladi koji su učestvovali u Programu do sada su sproveli ukupno 39 društveno korisnih akcija.  One su uključivale renoviranje javnih prostora, lokalne ekološke akcije, postavljanje prilaznih rampi sa osobe sa invaliditetom, akcije koje su promovisale principe ljudskih prava i aktivnog građanstva. Više od 5000 građana učestvovalo je u ovim akcijama, a lokalna zajednica doprinela je njihovom sprovođenju sa više od 20.000 €.

Nakon završetka programa posao je našlo 64. učesnika, a osnovane su i 4 neformalne omladinske grupe koje su nastavile da aktivno učetvuju u sređivanju svojih zajednica.

Važno je napomenuti da su se učesnici YouthBuild programa angažovali i za vreme poplava koje su pogodile Srbiju. Mladi su prikupljali sredstva za higijenu, garderobu za decu  i odrasle, hranu za bebe, pelene, vodu. Takođe, multietnička grupa (Albanci, Bošnjaci, Romi i Srbi) od  tridesetak mladića i devojaka iz Sandžaka i sa juga Srbije učestvovala je u akciji čišćenja poplavljenog Paraćina sa željom da promoviše princip solidarnosti i neophodnosti učešća mladih ljudi u obnovi.

Na kraju, u okviru programa obučena je grupa od 17 omladinskih trenera sa juga Srbije i iz Sandžaka. Oni nastavljaju da rade sa svim zainteresovanima za razvoj lokalnih zajednica i unapređenje položaja mladih.

TACSO - Tehnička asistencija organizacijama civilnog društva

TACSOProjekat Tehničke pomoći organizacijama civilnog društva (TACSO), izabrao je konzorcijum koji čine Građanske inicijative, Kuća ljudskih prava, Centar za razvoj neprofitnog sektora i Fondacija za nove komunikacije Dokukino da bude njegov Resurs centar u Srbiji.

Partnerstvo između Resurs centra i TACSO-a osmišljeno je tako da ojača kapacitete Resurs centara radi preuzimanja ključnih funkcija TACSO-a na jačanju civilnog društva. Ovo se odnosi na aktivnosti jačanja internih kapaciteta, stvaranje partnerstava i umrežavanja, javno zastupanje, akcije podizanja vidljivosti, kao i na tehničku “help desk” pomoć. Zajednički cilj je pružanje podrške celokupnom civilnom društvu u Srbiji radi njegovog jačanja i stvaranje podsticajnog okruženja za njegovo funkcionisanje.

Partnerstvo između TACSO-a i konzorcijuma okupljenog oko Građanskih inicijativa podiže pružanje tehničke pomoći organizacijama civilnog društva na novi nivo. Ova saradnja će obezbediti održivost TACSO projekta, aktivnosti i usluga i nakon njegovog završetka 2017. godine.

Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva (TACSO) podržana je od strane EU od 2009. godine u okviru CSF mehanizma, kako bi se ojačali kapaciteti civilnog društva i dodatno stimulisalo stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i kulture na zapadnom Balkanu i Turskoj.

TACSO posluje preko jedne regionalne kancelarije u saradnji sa nacionalnim kancelarijama u sedam zemalja, koje za stalno zapošljavaju 22 profesionalaca/ki. TACSO približava zemlje zapadnog Balkana i Turske jedne drugima i EU, organizovanjem aktivnosti na regionalnom nivou. Pored toga, TACSO odgovara specifičnim potrebama organizacija civilnog društva kroz pružanje tehničke pomoći, pružanjem podrške za izgradnju kapaciteta i omogućavanje dijaloga među ključnim akterima civilnog društva.

Jačanje zaštite nezavisnih medija u Srbiji

Tokom godina opadanja slobode medija u Srbiji, napadi i pritisci na novinare nisu bili adekvatno istraženi, ili su u potpunosti ignorisani od strane vlasti, što je rezultiralo  nedostatkom pruzimanja odgovornosti koji samo dodatno podstiče napade na nezavisne medije i novinare. Osuda državnih službenika i javnosti za napade na novinare često izostaje; štaviše, službenici najvišeg nivoa ili osobe bliske vlastima često su ti koji verbalno napadaju novinare. Nekažnjivost kojom se u Srbiji demontira sloboda medija,  imala je strašne posledice po javnost, posebno u vreme krize javnog zdravlja izazvane pandemijom COVID-19.
Cilj ovog projekta je stoga pružanje adekvatne pravne i javne zaštite tim novinarima kako bi mogli da nastave da informišu javnosta o svim važnim informacijama  za građane, a naročito o vladinim aktivnostima u vreme krize. Projekt se odnosi na pružanje pravne pomoći i pravnog zastupanja, potpomognut snažnom komponentom javnog zagovaranja kao podrška progonjenim novinarima i medijima.
Projekat je trajao od oktobra 2020. godine do juna 2021. godine.
Ovaj projekat podržan je od strane Human Rights Support Mechanism- Freedom House.