Bezbednosne obaveze organizatora

Bezbednosne obaveze organizatora

 

Kada organizuješ okupljanje, tvoja je odgovornost, pre svega, da se postaraš da ono prođe mirno. U tom cilju imaš zakonsku obavezu da angažuješ redare, i da tokom skupa usmeravaš njihov rad. 

Iako je ovo jedna od tvojih najvažnijih dužnosti kao organizatora, o bezbednosti učesnika i prolaznika ne vodite računa samo redari i ti. Policija ima opštu obavezu da štiti prava građana i održava javni red i mir, i gotovo je sigurno da će na skup poslati svoje predstavnike, hteli vi to ili ne.

I ti, a i redari, ste dužni da poštujete naređenja policije, i da svoje postupanje koordinišete sa njima i drugim nadležnim službama.

 

Redarska služba

Po zakonu imaš obavezu da za skup angažuješ redarsku službu, i da u prijavi imenuješ nekoga ko će biti odgovoran za njen rad. Policija ne može da ti nametne koliko redara moraš da obezbediš, pogotovo što u zakonu, a ni bilo gde drugde, ne postoje konkretne informacije o tome šta se smatra dovoljnim brojem redara po glavi učesnika.

Ako angažuješ više od deset redara, uz prijavu moraš da priložiš i plan obezbeđenja.

 

Ko može da bude redar?

Po novom pravilniku, redari  moraju da imaju licencu Ministarstva unutrašnjih poslova, koju dobijaju kada završe posebnu obuku. Bivši zaposleni u policiji, vojsci i sličnim službama, i svi oni koji imaju odgovarajući profil obrazovanja u oblasti bezbednosti, licencu mogu da dobiju i bez obuke.

Svako ko želi da dobije licencu prvo mora da prođe bezbednosnu proveru, i da dostavi lekarsko uverenje da je fizički i psihički sposoban da obavlja ovaj posao. Obuka traje pedeset časova, i obuhvata propise o javnom okupljanju, prvu pomoć i kurs samoodbrane.

 

Šta rade redari?

Pored ovlašćenja da izdaju naređenja i uskrate pristup skupu, redari učesnike, i druge koji se tu zateknu, mogu da zaustave, pretresu, legitimišu, pa čak i privremeno zadrže, i to uz upotrebu sile, ako je neophodno. Za to koriste samo svoju sopstvenu snagu — za razliku od policajaca i službenika privatnog obezbeđenja, redari ne smeju da nose oružje, niti da upotrebljavaju bilo koja druga “sredstva prinude”.

Kada dođe u situaciju da se sa nekim fizički obračuna, redar o tome odmah mora da obavesti policiju. Ako tom prilikom nekoga povredi, dužan je da mu pruži prvu pomoć, i da odmah obavesti lekarsku službu. Ako to ne uradi, odgovaraće za prekršaj i biće novčano kažnjen. 

 

Za sve druge propuste u radu redara, kao na primer prekoračenje ovlašćenja i nošenje oružja, takođe su predviđene sankcije u vidu prekršaja. Naravno, redaru zakon i pravilnik ne daju blanko propusnicu da se sa učesnicima skupa ili bilo kim drugim fizički obračunava – za takve izgrede redar može i krivično odgovarati, kao i bilo koji drugi građanin.