Srbija u kategoriji zemalja u kojima su osnovne slobode opstruirane

Beograd, 15. oktobar 2019. godine (Beta) – Međunarodna mreža CIVICUS smanjila je rejting Srbije iz kategorije zemalja u kojima su osnovne slobode sužene u kategoriju zemalja u kojima su osnovne slobode i građanski prostor opstruirani. Tim povodom Građanske inicijative su danas organizovale konferenciju za medije, zajedno sa kolegama iz CIVICUS-a, Balkanske mreže za razvoj civilnog društva i predstavnicima lokalnih organizacija.

Dominik Perera iz CIVICUS-a naveo je da u tu kategoriju spadaju države u kojima vlast direkno opstruiše rad organizacija civilnog društva i gde postoji opasnost da će osnovne slobode i dalje biti degradirane.

Dodao je da u tu grupu spadaju još Mađarska, Kazahstan i Filipini, s tim da to ne mora da znači da su sve zemlje identične po tom pitanju. Takođe je naglasio da je Srbija jedina zemlja regiona sa ovom ocenom. U Evropi su pored Srbije još jedino Mađarska, Ukrajina i Moldavija u grupi zemalja u kojima su slobode opstruirane.

Programska direktorka Građanskih inicijativa, Bojana Selaković navela je da je u Srbiji od marta do oktobra ove godine zabeleženo 97 kršenja osnovnih prava u Srbiji, a da najveći broj od tih slučajeva predstavlja kršenje prava na slobodu izražavanja.

“Sve te informacije ukazuju na jedan rastući trend, uigrani scenario. Imamo na tapetu jedne iste organizacije, medijske kuće i novinare, uglavnom one koji se na kritički način izražavaju o aktivnostima različitih državnih organa”, rekla je Selaković.

Ona je navela da je izveštaj pokazao da je jedan od glavnih problema u Srbiji uspostavljanje i funkcionisanje GONGO i PONGO organizacija koje postoje isključivo da bi postigle ciljeve funkcionera na vlasti i koje se koriste za diskreditaciju kredibilnih organizacija.

“Drugi nalaz koji ide u prilog opstruiranosti u Srbiji odnosi se na selektivnu primenu istih propisa, što je naročito izraženo kod Zakona o javnom okupljanju. Imamo različite reakcije policije i sudova u odnosu na to ko je organizator javnog skupa”, navela je Selaković.

Istraživanje je rađeno po metodologiji CIVICUS monitor koja podrazumeva praćenje stanja građanskih sloboda u svim državama sveta, a sprovodi ga od 2016. godine CIVICUS kao globalna alijansa za građansku participaciju u čijem radu učestvuje više stotina organizacija iz celog sveta.

Metodologija podrazumeva prikupljanje informacija od lokalnih i regionalnih istraživača koji se potom analiziraju u odnosu na postavljene indikatore i sabira ukupna ocena za svaku zemlju.

Podaci koji se koriste za Srbiju dostavljaju Građanske inicijative koje podatke prikupljaju na dva načina – kroz Platformu Tri slobode, koja prati stanje slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja i metodologiju Monitoring matrice.

Na događaju je predstavljen i Izveštaj o praćenju podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za Srbiju za 2018. godinu koji se radi po metodologiji Monitoring matrice, a koja podrazumeva tri ključne oblasti: osnovne pravne garancije sloboda, okvir za finansijsku izvodljivost i održivost OCD, odnos na relaciji Vlada- OCD. Anja Bosilkova Antovska, iz Balkanske mreže za razvoj civilnog društva, čiji su Građanske inicijative jedan od osnivača i član, i sa kojom već godinama objavljuju ovaj izveštaj, predstavila je regionalni kontekst izveštaja. Izveštaj možete preuzeti u nastavku.

 

Na konferenciji su učestvovali i Radomir Lazović iz Inicijative Ne davimo Beograd, koji je govorio o izazovima sa kojima se ova organizacija susreće kada je reč o selektivnoj primeni Zakona o javnom okupljanju i o preko 30 postupaka koji se u ovom trenutku vode, ili su se vodili, protiv Inciijative.

O napadima na nezavisne novinare i kršenju prava na slobodu izražavanja govorila je Ivana Stevanović iz Fondacije Slaavko Ćuruvija. Stevanović je pokušala da nabroji napade koji su se desili samo u proteklih mesec dana, a naročito se osvrnula na napade i na rad nezavisnih lokalnih medija.

Sonja Stojanović Gajić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku govorila je o pojmu “zarobljene države” koji se odnosi na sistemsku korupciju i snažan uticaj privatnih interesa na donošenje odluka, pa i samim tim nepoštovanje zakona kada su u pitanju građanske slobode. Ova organizacija je često i sama bila meta napada GONGO organizacija upravo zbog činjenice da ukazuju na to da je Srbija “zarobljena država”. Orkestrirane kampanje koje se vode protiv civilnog društva na kraju dovode do smanjenja ionako niskog poverenja građana u rad organizacija.

Prisutnima se na kraju obratila i Lidija Komlen Nikolić iz strukovnog Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije konstatujući da je se sve prethodno upravo događa zbog činjenice da u Srbiji ne postoji vladavina prava kao ključni temelj svakog demokratskog društva.