Izveštaj Fridom hausa o zemljama u tranziciji: Srbija najviše nazadovala, civilno društvo je “poslednji sloj odgovornosti”

Beograd, 20. april 2022. godine –

Novi izveštaj nevladine organizacije Fridom haus, pod nazivom “Zemlje u tranziciji – Od slabljenja demokratije do autoritarne agresije”, koji je objavljen danas, navodi da Srbija već treću godinu ne spada u kategoriju demokratskih država, već je klasifikovana kao “hibridni režim”, gde su nepotpune demokratske promene rezultovale autoritarnim vlastima.

U izveštaju se dalje navodi da takozvani “hibridni režimi”, kakav je i Srbija, po prvi put u 21. veku dominiraju među zemljama posmatranim u izveštaju, koji obuhvata 29 zemalja Evrope i Azije. Prema izveštaju, Srbija je najviše nazadovala od svih zemalja u regionu. Naime, ukupna ocena demokratije u Srbiji smanjena je sa 3,89 na 3,79 (ocene se daju na skali od 1 do 7), što procentualno znači nazadovanje sa 48 odsto na 46 odsto. Kako se navodi u izveštaju, u Srbiji je zabeleženo značajno nazadovanje na planu korupcije, ali i položaja nezavisnih medija i civilnog društva.

Prema definiciji hibridnih režima koju daje Fridom haus, takve vlasti odlikuje to da istovremeno mogu da sprovode političku represiju i raspisuju izbore – koji, međutim, kako navodi ova organizacija, često nisu “ni fer, ni slobodni”. U kontekstu nedavnih izbora u Srbiji, posebno je napomenuta uloga medija bliskih vladajućoj stranci u kreiranju javnog mnjenja i “sejanju razdora” među opozicijom. Podsećamo da je na stanje demokratije u Srbiji u svetlu izbora, ali i rad medija i nadležnih regulatornih tela u predizbornom periodu prethodno ukazivala i grupa organizacija okupljenih oko platforme “Tri slobode”, u svom monitoring izveštaju “Izbori pod lupom.”

Izveštaj takođe napominje ključnu ulogu civilnog društva u režimima hibridne demokratije. Kako se navodi, civilno društvo predstavlja “protivpožarni zid” i “poslednji sloj odgovornosti” u društvima gde su “ključni činioci demokratije izopačeni – ali ne i sasvim razmontirani.” Kao vid odgovora na aktivnosti civilnog društva u ovakvim sredinama, posebno se ističe slučaj Srbije, gde je, prema Fridom hausu, režim kooptirao “iliberalne grupacije” u svrhu obračunavanja sa civilnim društvu i suprotstavljanja njihovim naporima. Primer koji je dat u izveštaju je odgovor države na masovne ekološke proteste – pored etiketiranja organizatora i učesnika u medijima i policijskog zastrašivanja, demonstranti u Šapcu su bili izloženi fizičkim napadima od strane naoružanih grupa povezanih sa lokalnim vlastima. Organizacije civilnog društva okupljene oko platforme “Tri slobode” su tada ukazale na to da je policija u ovom slučaju grubo povredila svoju zakonsku dužnost zaštite života, prava i sloboda građana, i pozvale nadležne institucije da u što kraćem roku preduzmu sve korake da procesuiraju odgovorne. Uprkos tome, još uvek nije došlo do institucionalnog razrešenja ovog slučaja.

Ceo izveštaj možete preuzeti klikom na dugme ispod: