Parnični postupak — Kad te tuže

 

Parnični postupak — Kad te tuže

 

Tužba će ti biti dostavljena na kućnu adresu, po tačno određenoj proceduri. U pismu sa tužbom, sud će te uputiti da li je neophodno da na nju pismeno odgovoriš, ili samo da se pojaviš na ročištu, i upozoriti te šta će se dogoditi u slučaju da to ne uradiš. Ako možeš, najbolje bi bilo da odmah angažuješ advokata. Sledi više ročišta, na kojima ćete ti i tužilac pokušati da dokažete svoje navode izvođenjem svedoka i dokaza. Ako sud odbije ili odbaci tužbeni zahtev, u presudi će drugu stranu obavezati da ti nadoknadi sudske troškove i troškove advokata. Međutim, u slučaju da ga usvoji, ti ćeš morati drugoj strani da nadoknadiš njene troškove, kao i da joj platiš iznos koji je zahtevala u tužbi. Na presudu kojom nisi zadovoljan, odnosno zadovoljna, imaš pravo da podneseš žalbu u roku od petnaest dana.

Ako, recimo, razbiješ izlog, nekome naneseš fizičku povredu, ili povrediš njegovu čast i ugled nekom svojom izjavom, on može protiv tebe da podnese tužbu, i da u parnici pred sudom zahteva novčanu nadoknadu materijalne i nematerijalne štete koja mu je naneta. Materijalna šteta je izgubljen novac — na primer, trošak popravke izloga, ili izgubljene zarade za vreme za koje radnja zbog popravke nije radila. Nematerijalna šteta je, pak, pretrpljen fizički i psihički bol ili strah zbog vređanja ili napada. 

Kako ću znati da sam tužen/tužena?

Tužba će ti biti dostavljena poštom, u roku od 15 dana od kada je tužilac podnese. Postoji tačno određena procedura koju sud mora da prati kada ti šalje pisma, i jako je važno da se ona u potpunosti poštuje, jer ćeš u suprotnom imati pravo da pobijaš presudu koju donese. 

Najvažnija dokumenta, kao što su tužba, presuda i rešenja protiv kojih je dozvoljena žalba moraju lično da ti se dostave — odnosno tvom advokatu, ako ga imaš. Ukoliko poštar dođe na pravu adresu, a tamo te ne zatekne, ostaviće obaveštenje da kovertu možeš da preuzmeš u pisarnici suda, a kopiju pisma će istaći na oglasnoj tabli. Protekom roka od trideset dana, smatra se da ti je pismo dostavljeno. Poštar će isto ovo uraditi ako u advokatskoj kancelariji ne zatekne tvog advokata, niti ijednog drugog zaposlenog.

Kada su u pitanju druge pošiljke koje sud šalje, kao na primer pozivi, njih umesto tebe može i mora da primi bilo koji punoletni član tvog domaćinstva, ili kolega, ako te poštar traži na radnom mestu. Ako odbiju da to da urade, poštar će pismo ostaviti na nekom vidnom mestu u stanu, odnosno kancelariji, ili ga pribiti na vrata.

U slučaju da, pak, na adresi ne zatekne nikoga, ili mu niko ne otvori, ostaviće ti obaveštenje u poštanskom sandučetu ili na vratima. U obaveštenju će te uputiti da u roku od petnaest dana dođeš u pisarnicu nadležnog suda da pokupiš pismo. Po isteku tog roka, pismo će okačiti na oglasnu tablu, kao i na internet stranicu suda, ako je ima, gde će stajati narednih osam dana. Kad prođe taj rok, smatraće se da si pismo primio, ili primila.

Da li mi treba advokat?

Da. Ako možeš sebi to da priuštiš, najbolje bi bilo da te u postupku zastupa lice koje je za to stručno — koje se razume u komplikovanu sudsku proceduru i propise, i barata pravničkom terminologijom.

Međutim, zakon dozvoljava i da se pred sudom zastupaš sam ili sama, i sud je dužan da ti u određenoj meri pomogne da se snađeš. Tako, sudija je dužan da te upozori šta će da se desi ako prekoračiš rok za odgovor na tužbu, predlaganje dokaza i slično, ili ako se ne pojaviš na ročištu i ne opravdaš izostanak. Takođe, dužan je da ti naglasi da imaš pravo da angažuješ advokata, i da ti pruži priliku da se izjasniš o svim zahtevima, predlozima i navodima koje tvoj protivnik iznese u postupku. Dalje, ima obavezu i da obema stranama predstavi mogućnost zaključenja sudskog poravnanja, i mirnog rešavanja spora, odnosno medijacije.

Šta kada mi stigne tužba?

Kada je vrednost onoga što se zahteva u tužbi manja od tri hiljade evra, to se smatra “sporom male vrednosti”, i sudski postupak je umnogome skraćen i pojednostavljen. Tada će sud odmah po prijemu tužbe zakazati termin za glavnu raspravu, gde će se od tebe očekivati da predstaviš svoju odbranu, i sve dokaze kojima planiraš da je potkrepiš. Uz tužbu će ti odmah dostaviti i poziv za glavnu raspravu, i upozoriti te šta te očekuje ako se ne pojaviš, i ne opravdaš izostanak — sud će u tom slučaju usvojiti tužbu tvog protivnika.

Ukoliko je, pak, vrednost spora veća od tri hiljade evra, od tebe će se tražiti da pre prvog ročišta pismeno odgovoriš na navode tužbe. Tada svoju odbranu, i dokaze koji ti idu u prilog, izlažeš u odgovoru, koji šalješ sudu u roku od trideset dana od kada ti poštar dostavi pismo sa tužbom. U pismu će te upozoriti da se tvoj odgovor očekuje, u kom roku, i da će u nedostatku odgovora na tužbu sud presuditi u korist tužioca. 

Budući da već u odgovoru na tužbu treba da navedeš svoju odbranu, i sve prigovore i dokaze koje nameravaš da izneseš u toku postupka, najbolje bi bilo da ti ga sastavi advokat.

Tok postupka

Sud o navodima tužbe raspravlja na ročištima. Ročišta obično bude više, i sporovi često jako dugo traju. 

Kada je vrednost spora veća od tri hiljade evra, prvo ročište je “pripremno”, i ono se zakazuje u roku od trideset dana od dana kada tužilac primi odgovor na tužbu. Ovde tužilac ima priliku da prvi put pred sudom predstavi zahteve iz tužbe, a tuženi svoju odbranu. Uz to, obe strane su dužne da na njega donesu sve isprave i predmete koje žele sudu da predstave kao dokaz, i predlože sve druge dokaze koje planiraju da istaknu u postupku. Na pripremnom ročištu se takođe predlaže i vremenski okvir za tok postupka, odnosno odlučuje se koliko ročišta je neophodno da se održi (ako, recimo, treba da se saslušaju dva svedoka — zakazaće se dva ročišta), i procenjuje koliko će celokupan postupak vremenski trajati. 

Ukoliko je u pitanju spor male vrednosti, ili kad sud nađe da je spor jednostavan, odnosno da među strankama nema spornih činjenica, neće biti pripremnog ročišta . U tom slučaju će sud već na prvom ročištu koje zakaže preći na glavnu raspravu. Tada stranke na tom ročištu izlažu svoje zahteve i odbranu, i predstavljaju dokaze, o kojima se odmah i raspravlja. 

Kao dokaz mogu da posluže javne isprave, odnosno zvanični dokumenti koje izdaju državni organi, i drugi dokumenti koji potiču od privatnih lica i organizacija, zatim iskazi veštaka — stručnjaka koji dobro poznaju neku oblast koja se tiče spora, a o kojoj sud nema dovoljno znanja. Takođe, sudija će saslušati i tebe i tužioca, a možete da predložite i druge svedoke čiji bi iskaz sud trebalo da čuje. Ako se iskazi svedoka bitno razlikuju, sud može da traži njihovo suočavanje. To znači da će ih postaviti jedno naspram drugog i tražiti od njih da ponove iskaze u delovima u kojima se ne slažu, i rasprave sporne okolnosti.

Sud može u toku ročišta odmah da zakaže sledeće, i u tom slučaju ti neće slati poziv poštom. Ako si iz opravdanih razloga sprečen, ili sprečena da se pojaviš na ročištu, bilo bi dobro da sud o tome unapred obavestiš, a izostanak ćeš morati da opravdaš — recimo, lekarskom potvrdom. U suprotnom, može da se desi da propustiš neki bitan rok, kao na primer rok za podnošenje prigovora, ili čak da izgubiš spor. U slučaju da se to dogodi, u određenom roku možeš da zahtevaš povraćaj u pređašnje stanje.

Imaš pravo da sud o tvom predmetu odlučuje bez ikakvih predrasuda, i da odluku donese u razumnom roku. Ako sumnjaš u nepristrasnost sudije ili veštaka, možeš da zahtevaš njihovo isključenje ili izuzeće. Takođe, ako suđenje predugo traje, imaš pravo da podneseš prigovor predsedniku suda.

Koji su mogući ishodi postupka?

Sud tužbu može da odbaci, odbije, ili da je usvoji — delimično ili u potpunosti. Odbaciće tužbu ako pronađe da uopšte nema razloga da se o njoj raspravlja. To će uraditi, na primer, ako je tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ako nije podneta na vreme, ili ako predmet nije u njegovoj nadležnosti. 

Ukoliko sud tužbeni zahtev odbije, ili ga odbaci, druga strana će biti dužna da ti nadoknadi sudske troškove — sve takse koje ti je sud naplatio, troškove angažovanja advokata, kao i sve ostale neophodne izdatke koje si imao, ili imala u toku postupka. Ipak, da bi ti troškovi bili nadoknađeni, moraš pre kraja postupka to da zahtevaš, i da napismeno navedeš tačno na koje troškove se tvoj zahtev odnosi, kao i koliko koji iznosi, i kome su isplaćeni.

S druge strane, ako ti izgubiš spor, sud će te pod istim uslovima obavezati da suprotnoj strani nadoknadiš troškove postupka, ali i da joj isplatiš iznos koji je navela u tužbi — ili manji, ako prosudi da njen zahtev nije bio u potpunosti opravdan. Međutim, sud ni u kom slučaju ne može da odredi da tužiocu isplatiš veći iznos od onoga koji je tražio tužbom.

Kako da se žalim?

Na odluku suda kojom nisi zadovoljan, ili zadovoljna, možeš da uložiš žalbu u roku od petnaest dana od kada ti dostave presudu. Imaćeš pravo da se žališ najpre ako nije u potpunosti poštovana procedura sudskog postupka. Povreda procedure postoji kada ti, na primer, nisu dostavljani pozivi, kada je odlučivao nenadležan sud ili kada je presuda nerazumljiva ili protivrečna samoj sebi. Dalje, imaćeš pravo da se žališ i ako smatraš da je sud pri odlučivanju primenio pogrešan zakon, ili se vodio pravim zakonom ali je pogrešno primenio neku odluku. Međutim, pravo da presudu osporavaš zbog toga što je sud pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenice spora imaš samo u sporovima veće vrednosti — sporovima gde je vrednost onoga što tužilac od tebe potražuje veća od tri hiljade evra.

U slučaju da ti žalba ne bude prihvaćena, postoje slučajevi u kojima pravnosnažnu presudu možeš da pobijaš pred višim sudom, kao i pred Ustavnim sudom ili Evropskim sudom za ljudska prava. Međutim, većinu ovih postupaka ne možeš da pokreneš sam, odnosno sama, već je potrebno da to u tvoje ime uradi advokat ili javni tužilac.