15 May KOMŠIJA, JESI LI DOBRO: Održan okrugli sto porodica nestalih svih etničkih zajednica na Kosovu
Zajednički okrugli sto porodica nestalih iz svih etničkih zajednica na Kosovu, pod nazivom “Komšija, jesi li dobro”, održan je danas u Beogradu. Pre Beograda, okrugli sto sa istom temom održan je u Prištini, 28. aprila. Sloganom “Komšija, jesi dobro?”, udruženja porodica žrtava žele da poruče da su ujedinjene i u bolu i u želji da se svim žrtvama, bez obzira na versku ili etničku pripadnost, oda počast, da se sudbine svih nestalih rasvetle, a da ljudi budućnost grade na odnosima dobrih komšija – solidarnih i empatičnih.
“Nekada smo živeli zajedno ili jedni pored drugih, ali smo se uvek mogli osloniti jedni na druge – na svoje komšije ma koje da su vere ili nacionalne pripadnosti bili. Uvereni smo da, ako se ne bi govorilo isključivo o nacionalno motivisanim sukobima, već i o pozitivnim primerima dobrosusedskih odnosa, moglo bi se lagano kretati ka boljem razumevanju i većem poverenju jednih u druge”, rekla je povodom okruglog stola Gordana Đikanović iz Udruženja porodica kosmetskih stradalnika.
“Hteli smo da pokažemo vlastima u Prištini i u Beogradu kako se mi porodice žrtava solidarišemo u želji da podstaknemo nadležne da pokrenu proces pronalaska nestalih”, istakla je predsednica Udruženja porodica kosmetskih stradalnika Nataša Šćepanović.
Na okruglom stolu je poručeno da udruženja porodica nestalih lica na Kosovu sarađuju kako bi ukazali na važnost dolaska do podataka o njihovim najbližim, a bez obzira na nacionalnost, ujedinjeni su u bolu i žele da istaknu međusobnu podršku.
Učesnici su istakli kako je neophodno da celo društvo, mediji, organizacije razumeju situaciju i pomognu da se poveća poverenje među ljudima, da se ističu pozitivnih dobrosusedsnih odnosa kako bi ljudi mirnije i lakše živeli.
„Mnogo je pozitivnih primera u prošlosti, a ima ih i u sadašnjosti, gde je komšija komšiji pomogao i našao mu se kao rođeni brat. Želeli smo da uputimo na često zaboravljene i zapostavljene reči, a to su empatija, solidarnost i međusobna trolerancija“, rekla je Nataša Šćepanović.
Međutim, svi oni zajedno, apeluju da se vlasti na pravi način bave pitanjem nestalih lica, kako ne bi dodatno prolongirali njihovu patnju, a kako bi dalje živeli u miru.
Šćepanović je podsetila da je nedavno u Briselu potpisana Deklaracija o nestalima, ali ih brine da taj dokument „ne bude kao i do sada samo mrtvo slovo na papiru“.
Izvršni direktor Resursnog centra za nestale osobe u Prištini u Bajram Ćerkinaj takođe je rekao da je veoma važno da se istina o nestalima i stradalima sazna.
„Zaštro se formira komisija za komisijom, podgrupa za podgrupom, kada ne znamo gde su nam članovi porodica. Dosta se zamagljuju stvari i zaboravljamo na sebe, a onda i na komšiju“, rekao je Ćerkinaj.
On je istakao da su političari ti koji stvaraju probleme, i naveo da su i mladi ujedinjeni kako bi nastavili da se bave ovim važnim pitanjem.
Marinko Đurić iz Udruženja porodica kosmetskih stradalnika rekao je takođe da je važno okrenuti se budućnosti i edukovati mlade da je uobičajeni život stao onog momenta kada su nemili događaji krenuli, „kad se zaboravilo da se komšiji kaže dobro jutro, da se da šereno jaje, a on nas baklavama i tulumbama počasti“.
U ime Resursnog centra za nestale, Nataša Božilović istakla je važnost uloge medija u procesu gradnje dobrih odnosa različitih zajednica i ocenilada su mediji glavna karika u lancu koji može da doprinese procesu poverenja među zajednicama, ali i da proizvede i prepreke jer učestuvjuju u kreiranju mišljenja većine. Bitno je da se, kad izveštavaju o ovoj temi, mediji stave u poziciju članova porodica i da izbegnu jednostrane narative, nepriznavanje žrtava sa obe strane, glorifikaciju ratnih zločinaca – sve su to prepreke na putu izgradnje poverenja među zajednicama, naglasila je Božilović.
Na okruglom stolu porodice nestalih iz svih etničkih zajednica usvojile su i zaključke koje u celosti prenosimo u nastavku:
Mi majke, očevi, braća, sestre, sinovi i kćeri, i svi članovi porodica onih koji su silom oteti od nas i koji se još od 1998. godine vode kao nestali, nakon okruglog stola “Komšija, jesi li dobro”, održanog 28. aprila u Prištini i 15. maja 2023. u Beogradu, usaglasili smo i potpisali zajedničke zaključke koje ćemo proslediti zvaničnicima i institucijama, lokalnim i međunarodnim u Beogradu i Prištini, zahtevajući da se proces pronalaženja svih nestalih ubrza.
1) Zahtevamo od nadležnih institucija da upotrebe sva sredstva i političku moć koju imaju, kako bi pomogli u rasvetljavanju sudbine nestalih lica na Kosovu;
2) Zahtevamo da lideri u Prištini i Beogradu stave na raspolaganje informacije kojima raspolažu u vezi mogućih lokacija masovnih grobnica, dosijea i svih drugih relevantnih informacija u vezi sa slučajevima nestalih;
3) Podsećamo javnost i nadležne institucije da ne zaborave da iako je za neke od njih ovo političko i pravno pitanje, za nas porodice je isključivo humanitarno, jer se radi o sudbini naših članova porodica, sudbini svih onih koji nas jecajući dozivaju već više od 24 godine, i koji će nas dozivati sve dok se sudbina i poslednjeg nestalog na Kosovu ne rasvetli;
4) I pored bola kroz koji prolazimo već više od 24 godine, mi porodice nestalih lica, kao najosetljivija kategorija ovog društva, uvažavamo obostranu bol i jedino što želimo da pitamo jedni druge jeste “Komšija, da li si dobro?”.