Miljenko Dereta – simbol borca za demokratsko društvo

Sinoćnim Okruglim stolom za kojim su sedeli Maja Bobić, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, Sonja Stojanović Gajić, direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, Vladimir Petronijević, izvršni direktor Grupe 484, Milan Antonijević, direktor YUCOM-a, Neven Marinović, izvršni direktor, SMART Kolektiva, Stevan Filipović, režiser i Dragan Popović, predsednik Centra za praktičnu politiku. Moderatorka je bila Maja Stojanović, izvršna direktorka Građanskih inicijativa.

thumb-502-228

Panel diskusiju je otvorio Erik Čenovec, su-direktor Instituta za demokratiju u istočnoj Evropi i dugogodišnji Miljenkov prijatelj. 

Beograd, 23.novembar, 2015. Demokratija nije nešto što vlast poklanja ili na šta pristaje, već je ono za šta se građani izbore, a Miljenko Dereta je mnogo radio na tome i stvorio je jednu od najprestižnijih mreža nevladinog sektora, ocenio je večeras Rodoljub Šabić, poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja.

Šabić je, uoči skupa Građanskih inicijativa povodom godišnjice smrti Derete u Centru za kulturnu dekontaminaciju, ukazao da Srbija već dve decenije pokušava da bude demokratsko društvo.
Ovaj skup je posvećen uspomeni na čoveka koji je dao sve da se uspostavi demokratsko društvo i koji je verovao u građanski aktivizam, rekao je Šabić.
Izvršna direktorka Građanskih inicijativa Maja Stojanović izjavila je FoNetu da ta organizacija organizujemo skup posvećen Dereti i njegovom učešću na skupu prošle godine “Šta se desilo sa revolucijom?” Instituta za demokratiju u istočnoj Evropi.
Njegovo učešće u toj debati, neposredno pred smrt, bilo posvećeno temi kako su završene revolucije u zemljama istočne Evrope, da li je uspostavljena dmeokratija, da li je bilo grešaka koje se sada vraćaju, napomenula je Stojanović.
Stojanović je istakla da su Inicijative zato organizovale debatu novih lidera oprganizacija civilnog društva koji sada imaju godina, koliko Dereta i ostali lidero nevladinih
organizacija tih devedesetih godina.
Želimo da vidimo da li imamo viziju da nešto menjamo, imamo li snage, koliko su se okolnosti i strategije promenile, navela je ona.
Stojanović je navela podatak iz najnovijeg istraživanja koje pokazuje da su državne institucije u samo 11 odsto slučajeva otvarale javne rasprave o strategijama i zakonima.
Nismo dovoljno uradili, imamo nezavisne institucije, mehanizme za uključivanje građana u donošenje odluka, ali pored zadataka da nešto unapredimo moramo da vodimo računa da neke stvari ne idu unazad, što postoji kao tendencija, upozorila je Stojanović.
Direktor Centra za praktične politike Dragan Popović rekao je da su organizacije civilnog društva, zavisno od institcije do institucije, negde dekor, a negde rade veoma
ozbiljno.
Od nas zavisi koliko smo aktivni, pritiskamo vlast i nateramo ih da uvaže potrebu učešća građana u donošenju zakona, mera, formulisanju politika, rekao je Popović.
To je borba koja traje non stop, korak napred, dva nazad, istakao je on.
Popović je naglasio i da fizički napad na ljude koji predstavljaju državu, kao u slučaju članice Saveta Vlade Srbije za borbu protiv korupcije Miroslave Milenović,
otežava razgovor o mnogim stvarima tipa građanskog učešća.
Postaje besmisleno da učestvujete u raspravama dok ljude prebijaju na ulici. Još postoji nada da se to sve može zaustaviti efikasnom reakcijom instucija, a ako ne,
prelazimo na teren koji je opasan i na ivici da ne budemo demokratsko društvo, rekao je Popović.

(Autor: Fonet)