07 Oct Okruženje za delovanje civilnog društva u Izveštaju o napretku
Beograd, 7. oktobar 2020. godine –
U Briselu je juče predstavljen godišnji Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije. U delu koji se tiče političkih kriterijuma i vladavine prava, Izveštaj obuhvata i odeljak o okruženju za delovanje civilnog društva i saradnji civilnog i javnog sektora u reformskim procesima i procesu evropskih integracija. U njemu je istaknuto da, iako jeste inicirano preduzimanje određenih koraka u smislu izdavanja smernica i planiranja konsultacija, još uvek postoji potreba za daljim naporima kako bi se osigurala sistematska saradnja između Vlade i civilnog društva. Takođe, zaključeno je da je stanje na terenu takvo da još uvek nije uspostavljeno podsticajno okruženje za razvoj i finansiranje civilnog društva.
Evropska komisija je u Izveštaju prepoznala kontinuiranu posvećenost OCD i branitelja ljudskih prava u pogledu podizanja svesti o građanskim i političkim pravima, i skrenula pažnju na političke pritiske kojima su oni u svom radu izloženi, posebno u periodu koji je neposredno prethodio parlamentarnim izborima. On se ogleda u negativnim izjavama predstavnika vlasti, koje se odnose kako na civilno društvo uopšte, tako i na finansiranje pojedinih udruženja, a koje potom ponavljaju tabloidni mediji. Dalje, u Izveštaju je posebno istaknut slučaj iz jula ove godine, kada je u javnost dospeo spisak 57 organizacija i pojedinaca iz sfere medija i civilnog društva, koji su navodno bili predmet provere od strane Uprave za sprečavanje pranje novca i finansiranja terorizma. Komisija je u Izveštaju upozorila da je neophodno proveriti pravni osnov ove provere, i to da li je postupanje Uprave u ovom slučaju u skladu sa preporukama Radne grupe za finansijsku akciju (FATF). Ista formulacija kada je reč o ovom slučaju spominje se i u okviru Poglavlja 4 i Poglavlja 24.
Kao pozitivan korak navedeno je usvajanje smernica za uključivanje OCD u radne grupe za izradu propisa i javnih politika u januaru ove godine, međutim, OCD i dalje prijavljuju da se njihovi komentari na nacrte zakona u dovoljnoj meri ne uzimaju u obzir, te da na njih ne dobijaju adekvatne reakcije, kao i da su rokovi predviđeni za konsultacije prekratki. Takođe, još uvek nisu usvojeni nacionalna strategija i akcioni plan koji treba da doprinesu uspostavljanju pozitivnog okruženja za civilno društvo još uvek nisu usvojeni, niti je formiran savet za saradnju sa civilnim društvom, što su sve problemi koji su kao takvi navedeni i u prošlogodišnjem izveštaju.
U nastavku u celosti prenosimo prevod odeljka Izveštaja koji se tiče civilnog društva:
Civilno društvo
Iako je inicirano preduzimanje određenih koraka u smislu izdavanja smernica i planiranja konsultacija, još uvek postoji potreba za daljim naporima kako bi se osigurala sistematska saradnja između Vlade i civilnog društva. I dalje je potrebno da se na terenu uspostavi podsticajno okruženje za razvoj i finansiranje civilnog društva.
Osnaženo civilno društvo predstavlja ključnu komponentu svakog demokratskog sistema, i trebalo bi da ga državne institucije prepoznaju i tretiraju kao takvo.
Organizacije civilnog društva (OCD) i branitelji ljudskih prava su nastavili sa podizanjem svesti o građanskim i političkim pravima. To se događa u sve polarizovanijem okruženju, koje nije otvoreno za kritiku, pri čemu vlasti daju negativne izjave, koje imaju odjek u medijima, o civilnom društvu uopšte, a posebno o finansiranju određenih udruženja. Te se izjave daju, na primer, u kontekstu kampanja blaćenja, ili u skupštinskim raspravama. Organizacije i pojedinci koji kritikuju vlasti u pogledu dešavanja koja se tiču vladavine prava su pod posebnim pritiskom. Oštre kritike na račun branitelja ljudskih prava u tabloidnim novinama su nastavljene i pojačane u periodu koji je prethodio parlamentarnim izborima. U julu 2020. godine u javnost je procurela lista koja sadrži imena OCD i medija koji su navodno bili predmet procene rizika od strane Uprave za sprečavanje pranja novca. Potrebno je razjasniti pravni osnov za postupke Uprave u ovom slučaju, i njihovu usklađenost sa preporukama FATF-a.
Nacionalna strategija i akcioni plan koji treba da doprinesu uspostavljanju pozitivnog okruženja za civilno društvo još uvek nisu usvojeni. Savet za saradnju sa civilnim društvom tek treba da bude formiran.
Nacionalni konvent o EU (koji čine predstavnici Vladinih tela, političkih stranaka, nevladinih organizacija, eksperata, sindikata, privatnog sektora i predstavnici strukovnih organizacija), čiji cilj je podrška strukturiranoj raspravi o pristupanju Srbije EU, nastavio je da prati i procenjuje napredak pregovora o pristupanju. Vlasti bi trebalo sistematičnije da koriste njihovu stručnost kako bi iskoristile sav potencijal Konventa i njegovih radnih grupa.
Vlada je u januaru 2020. usvojila smernice o uključivanju OCD u radne grupe za izradu propisa i javnih politika. Vladina kancelarija za saradnju sa civilnim društvom je stvorila bazu podataka o „kontakt osobama za OCD“ u javnim institucijama i lokalnim samoupravama. Smanjena je upotreba hitnih procedura za usvajanje zakona, što je potencijalno omogućilo više vremena za konsultacije u procesu donošenja zakona. Međutim, jedan broj OCD je izvestio da je vreme predviđeno za javne konsultacije i dalje prekratko, ili da njihovi komentari na nacrte zakona nisu dovoljno uzeti u obzir prilikom razmatranja, niti se na njih adekvatno reagovalo.
Organi javne uprave su 2019. godine po prvi put bili dužni da podnesu godišnji plan u vezi sa javnim konkursima za finansiranje OCD Kancelariji za saradnju sa civilnim društvom, koja je potom objavila elektronski kalendar javnih konkursa. Potrebno je pratiti sprovođenje tih godišnjih planova u praksi. Potrebno je bolje definisati i primeniti kriterijume za javnu finansijsku podršku OCD kako bi se osigurala sveukupna transparentnost, posebno na lokalnom nivou. Zbog pandemije COVID-19 i preraspodele sredstava u toku vanrednog stanja, obustavljeno je nekoliko postupaka dodele grantova za OCD na državnom i lokalnom nivou.