Otvoreno pismo Vladi Srbije organizacija civilnog društva: Vlast da prestane sa ugrožavanjem vladavine prava u sferi javnog informisanja

Copy of Logohomoeuropeanus_logoBeograd, 25. Mart, 2016.godine

Organizacije civilnog društva, potpisnice otvorenog pisma, zahtevaju od Vlade Srbije i nadležnih ministarstava da prestanu da doprinose konfuziji u sferi javnog informisanja i prestanu sa kršenjem medijskih zakona. Dosadašnjim postupcima, Vlada je samo doprinosila daljem ugrožavanju vladavine prava u sferi javnog informisanja.

Predizborni proces nikako ne sme da bude alibi Vladi Srbije i nadležnim ministarstvima da javnost ne dobije odgovore na brojna, sporna pitanja u procesu medijskih reformi, a pogotovo ne sme da bude alibi za kršenja medijskih zakona zarad političke kontrole nad medijima.

Organizacije civilnog društva smatraju da je, bez obzira na izborni proces, potrebno pokrenuti široku javnu raspravu koja će rezultirati izmenom medijskih zakona kako bi se smanjile mogućnosti zloupotrebe i povećala efikasnost u njihovom sprovođenju. Široka javna rasprava treba da prati i donošenje zakona koji će uređivati oblast javnog oglašavanja, jer se i u ovoj sferi kriju mnogobrojni mehanizmi koji omogućavaju vlastima da kontroliše medije.

„Slučaj Tanjug” predstavlja jedno od najdrastičnijih kršenja medijskih zakona i vladavine prava u zemlji, te zahtevamo od Vlade Srbije i nadležnog ministarstva da javnosti saopšti ko je i kako omogućio ovoj novinskoj agenciji da još uvek aktivno radi iako je još 31. oktobra doneta odluka o njenom gašenju. Postojanje ove agencije, naročito u predizbornom periodu, dovodi do dodatnog kršenja medijskih sloboda i objektivnosti medijskog izveštavanja.

Organizacije civilnog društva su zabrinute i zbog svakodnevnih informacija o drastičnom kršenju medijskih zakona u sferi konkursnog sufinansiranja medijskih sadržaja. Veliki broj lokalnih samouprava, suprotno Zakonu o javnom informisanju i medijima, konkursna sredstva koristi za sopstvenu promociju i političku propagandu. Postoji osnovana sumnja da su sredstva dobijena po javnom konkursu za sufinasiranje javnog interesa u sferi javnog informisanja u pojedinim lokalnim samoupravama zapravo iskorišćena za kupovinu državnih medija. I pored uočenih problema, Ministarstvo kulture i informisanja odbilo je predloge da omogući organizacijama civilnog društva da budu aktivno uključene u ovaj proces kao njihovi kontrolori i evaluatori, i da na taj način štite javni interes.

Organizacije civilnog društva upozoravaju da transparentnost vlasništva nad medijima još uvek ne postoji, iako su to novi zakoni morali da omoguće.

Pored navedenih, ukazujemo i na niz drugih problema u medijskoj sferi: blokadu procesa besplatne podele akcija zaposlenima, nejasnoće oko PDV-a za medijske projekte, problem javnih nabavki preko kojih organi vlasti “podobnim” medijima dodeljuju značajna sredstva i slično. Praktično, postojeća konfuzija u bezmalo svim oblastima otvara prostor za manipulacije i nekažnjivost u kršenju medijskih zakona.

Organizacije civilnog društva takođe podsećaju da su vladavinu prava ozbiljno ugrozile i odluke Skupštine Srbije da se blokira izbor članova Saveta REM-a iz redova organizacija civilnog društva i onih koje je predložila Skupština Vojvodine, čime je prekršen i Zakon o elektronskim medijima i Poslovnik Narodne skupštine. Tim odlukama vladajuća većina je još jednom stavila do znanja da je spremna da krši zakone i ugrožava nezavisne institucije zarad apsolutne kontrole nad medijima. Takođe, ističemo da je nedopustivo da se za članicu Saveta REM-a bira političarka i psihološkinja Aleksandra Janković, koja je 2008. godine proglašena za najhomofoba godine i u više navrata javno iskazivala svoje diskriminatorne stavove prema manjinskim zajednicama. Podsećamo da je, po Zakonu o elektronskim medijima, Regulatorno telo za elektronske medije (REM) samostalna, nezavisna institucija koja se između ostalog bavi i kontrolom poštovanja etičkih standarda.

Vladavinu prava u sferi medija ugrožava i činjenica da ne postoji ili su nepoznati mehanizmi sankcionisanja onih predstavnika vlasti, na bilo kom nivou, koji krše medijske zakone. Takođe, svedoci smo i drastično povećenog broja napada na novinare, pri čemu mere koje su predviđene akcionim planom za poglavlje 23 u vezi izgradnje mehanizma za zaštitu novinara, nisu implementirane ni nakon isteka roka. Svedoci smo i da se u pojedinim medijima, bliskim vlastima, vodi konstantna kampanja protiv pojedinih novinara i medija, što za posledicu ima ugrožavanje njihove bezbednosti.

Medijski zakoni, zbog svega navedenog, ostaju mrtvo slovo na papiru, a građani za svoje novce ne dobijaju kvalitetan medijski sadržaj, iako je to bio jedan od glavnih ciljeva medijskih reformi. Zahvaljujući činjenici da neki od najdrastičnijih kršenja medijskih zakona nisu sankcionisani, a odnosi se na kršenje zakona u najvećim gradovima, Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, svedoci smo serije retrogradnih procesa u brojnim lokalnim samoupravama koje su ranije primenjivale neke zakonske odredbe.

U skladu sa uočenim nepravilnostima, organizacije civilnog društva smatraju da je u skoroj budućnosti neophodno oformiti nezavisnu komisiju koja će ispitati proces privatizacije medija u Srbiji i javnosti pružiti odgovor na pitanje da li su u ovom procesu kršeni zakoni i na koji način, ko su novi vlasnici medija, čijim novcem su isti kupljeni i u čijem interesu je to urađeno. Javnost mora da ima odgovore na ova pitanja, jer su ona vezana i za vladavinu prava, i za transparentnost vlasništva nad medijima, i za medijske slobode, ali i za kontrolu trošenja državnog novca.

 

Organizacije civilnog društva:

  1. Udruženje građana za demokratiju i građansko obrazovanje Građanske inicijative, Beograd
  2. Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Novi Sad
  3. Komitet pravnika za ljudska prava, Beograd
  4. Beogradski centar za ljudska prava, Beograd
  5. Centar za praktičnu politiku, Beograd
  1. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd
  2. Centar za istrazivacko novinarstvo Srbije, Beograd
  3. Vojvođanski građanski centar, Novi Sad
  4. Centar za interkulturalno komunikaciju, Novi Sad
  5. Građanska akcija Pančevo
  6. Centar građanskih vrednosti, Subotica
  7. Zelena mreža Vojvodine, Novi Sad
  8. Centar za regionalizam, Novi Sad
  9. Građanski fond Panonija, Novi Sad
  10. Nezavisno udruženje novinara Srbije, Beograd
  11. Udruženje Astra, Beograd
  12. Asocijacija Kulturanova, Novi Sad
  13. Udruženje “Inženjeri zaštite životne sredine” Novi Sad
  14. Link plus, Beograd
  15. Društvo za obrazovanje odraslih, Beograd
  16. Nacionalna koalicija za decentralizaciju, Niš
  17. Udruženje *NEC – RP*   Kragujevac
  18. Centar za razvoj demokratskog društva Europolis, Novi Sad
  19. Udruženje Gradjanska čitaonica Evropa, Bor
  20. Edukacioni Centar, Leskovac
  21. NIIT centar, Niš
  22. Forum žena Prijepolja, Prijepolje
  23. Kulturni Forum, Sremska Mitrovica
  24. Ekoturizam Srbija, Sremska Mitrovica
  25. Sandzački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Novi Pazar
  26. NVO POLIS FEST
  27. Asocijacija DUGA, Šabac
  28. Somborsko Leto Za Mlade, Sombor
  29. Udruženje Dijalog, Valjevo
  30. UG Pozitiv, Vranje
  31. Centar za ljudska prava, Niš
  32. Kulturni centar DamaD, Novi Pazar
  33. UG ”Zona pozitivnih promena” – Zrenjanin
  34. Udruženje “Play Music”
  35. Centar GAMA
  36. NVO Praxis, Beograd
  37. Udruženje „Klub Hor i Razgovor iz 1804“, Beograd
  38. Centar modernih veština, Beograd
  39. Udruženje za podršku osobama ometenim u razvoju ,,Naša kuća”, Beograd
  40. Organizacija Mladi za inovacije, Beograd
  41. Udruženje građana ENECA, Niš
  42. Centar za samostalni zivot OSI Srbije
  43. Centar za ljudska prava Čačak
  44. Udruženje žena Peščanik, Kruševac
  45. NVO “MillenniuM, Kragujevac
  46. Medijski istraživački centar, Niš
  47. Udruženje za podršku ljudima sa neurozom “Herc”, Beograd
  48. Zemunski mali umetnički centar ZMUC, Beograd
  49. Narodni parlament, Leskovac
  50. Centar za Afirmaciju Dece i Omladine, Veliki Crljeni
  51. Balkanski književni glasnik, Beograd
  52. Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava, Beograd
  53. AS – Centar za osnaživanje mladih osoba koje žive sa HIV-om i AIDS-om, Beograd
  54. Udruženje građana “Pirot E Publika”, Pirot
  55. Udruženje samohranih roditelja ZAJEDNO, Novi Pazar