20 Oct Sloboda izražavanja i medija u Izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije za 2021. godinu
Beograd, 20. oktobar 2021. godine –
Godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije u procesu EU integracija, za period od juna 2020. do juna 2021., objavljen je 19. oktobra 2021. U izveštaju se ocenjuje da je ostvaren ograničeni napredak u poglavljima 23 i 24 i upozorava na politički uticaj na pravosuđe i medije. Izveštaj ponovo ukazuje na iste probleme u kritičnim oblastima kao u prethodnom periodu, a najkritičnije ostaju: nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije, sloboda medija, procesuiranje ratnih zločina i borba protiv organizovanog kriminala.
I u domenu osnovnih prava, odnosno u pogledu slobode izražavanja, proces EU integracija je ocenjen kao usporen, a ključni problemi i dalje ostaju nerešeni. Uprkos usvajanju i delimičnom sprovođenju ograničenog broja mera iz Akcionog plana za Medijsku strategiju, formiranja dve radne grupe za zaštitu i bezbednost novinara i uvođenja SOS telefona za novinare, suštinskih promena na medijskoj sceni nema: bezbednost novinara je i dalje na niskom i „zabrinjavajućem“ nivou, verbalni napadi na novinare i predstavnike civilnog društva i govor mržnje koji dolaze od strane najviših zvaničnika i državnih funkcionera se nastavljaju i nakon usvajanja novog Kodeksa ponašanja u decembru 2020. „Sveukupno okruženje za neometano ostvarivanje slobode izražavanja potrebno je dodatno ojačati u praksi“, stoji u Izveštaju.
U nastavku u celosti prenosimo prevod odeljka Izveštaja, Osnovna prava:
Iako je zakonodavni i institucionalni okvir u poštovanju i očuvanju ljudskih prava generalno uspostavljen, ipak, potrebno je osigurati njegovu doslednu i efikasnu primenu. Srbija još uvek nije imenovala članove tima kancelarije Zaštitnika građana, kao ni kancelarije Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti. Novi zakon o povereniku, kao i izmene zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, usvojene su od strane Vlade Srbije 7. oktobra 2021. godine.
Kada je nivo usklađenosti u oblasti slobode izražavanja u pitanju, Srbija beleži ograničeni napredak u usvajanju i primeni limitiranog broja mera u okviru Akcionog plana za Medijsku strategiju, dok se verbalni napadi na novinare od strane visokih zvaničnika i predstavnika vlasti nastavljaju. Republički javni tužilac doneo je obavezujuće uputstvo za sve tužioce, kojom se nalaže hitno postupanje po ubrzanoj proceduri u slučajevima pretnji i napada na novinare. Tužioci su u obavezi da vode posebne evidencije slučajeva krivičnih dela koja su počinjena nad novinarima. U decembru 2020, Srbija je usvojila akcioni plan medijske strategije. Sprovođenje akcionog plana je, do sada, bilo delimično, dok su izmene medijskih zakona, uključujući i ulogu Regulatornog tela za elektronske medije REM, zakazane za kraj 2021 i početak 2022. Srbija je formirala dve radne grupe koje podnose izveštaj predsednici vlade, a koje uključuju predstavnike medija – jedna za praćenje implementacije medijske strategije, a druga za bezbednost novinara. Slučajevi pretnji i napada na novinare ostaje i dalje predmet zabrinutosti, dok se celokupno okruženje za nesmetanu primenu slobode izražavanja mora poboljšati i u praksi. Većina medijskih udruženja povukla se iz radne grupe za bezbednost novinara u martu 2021, navodeći govor mržnje i kampanje koje se vode protiv novinara, medija i predstavnika civilog sektora, od strane predstavnika vladajuće partije u parlamentu. Napadi na medije za skupštinskom govornicom dešavali su se uprkos usvojenom kodeksu u decembru 2020.
Prošlogodišnje preporuke još uvek čekaju svoju primenu. U pogledu identifikovanih nedostataka, Srbija treba da primeni, bez odlaganja, medijsku strategiju i njen akcioni plan u celosti, poštujući slovo i u duhu ciljeva strategije, imajući u vidu prioritete:
- Unapređenje celokupnog okruženja za poštovanje slobode izražavanja bez verbalnih napada i pretnji novinarima od strane visokih zvaničnika; takođe, javna osuda pretnji i slučajeva fizičkog i verbalnog napada na novinare
- Obezbeđivanje blagovremene primene medijske strategije i jačanje medijskog pluralizma, uključujući mere koje se odnose na rad i mandat REM-a, u izbornom (u skladu sa preporukama ODIHR), kao i neizbornom periodu, kao i rad javnih servisa;
- Obezbeđivanje blagovremene primene medijske strategije u oblasti transparentnog sufinansiranja medijskog sadržaja od javnog značaja u oblasti javnog informisanja, kao i transparentnost medijskog vlasništva i oglašavanja.
Zastrašivanje novinara
Slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima nastavljaju da zabrinjavaju, posebno na lokalnom nivou. Uprkos razlikama u brojevima, zbog različitih metodologija, dve glavne medijske asocijacije u Srbiji su zabeležile porast broj napada i pritisaka na novinare u 2020. u odnosu na 2019. Ovo je takođe
objavljeno u izveštaju Ombudsmana za 2020. Stalna radna grupa za bezbednost novinara je nastavila da radi na unapređenju razmena informacija između policije, tužilaštva i medijskih udruženja. Vlada je takođe osnovala novu radnu grupu za bezbednost novinara, koja izveštava premijera i uključuje medijske predstavnike. Pored periodičnih sastanaka, radna grupa se sastala nekoliko puta po hitnom postupku kada su prijavljeni slučajevi napada na novinare i izdala saopštenja. Pod okriljem nove radne grupe, 24-časovna SOS telefonska linija za prijavljivanje napada i pritisaka na novinare počela je da funkcioniše u martu 2021. Nova veb platforma za bezbednost i zaštitu novinara pokrenuta je u aprilu 2021. godine. Ombudsman je u avgustu 2021. predstavio svoj rad na uspostavljanju centralne baze podataka o napadima i pretnjama medijima. Stavljanje baze podataka u funkciju tek treba da se završi. Nakon sugestija iznesenih u radnoj grupi, Vlada je novinare kategorisala kao prioritetnu grupu u procesu vakcinacije protiv COVID-19. Sprovedena je analiza Krivičnog zakonika, uključujući i nacrt izmena i dopuna za unapređenje zaštite novinara. Većina medijskih udruženja povukla se iz rada radne grupe za bezbednosti novinara u martu 2021., navodeći nedostatak zvanične reakcije na verbalne napade na novinare u kontekstu slučaja organizovanog kriminala i postupka koji je u toku. Ovi verbalni napadi, koji su takođe bili usmereni na organizacije civilnog društva, došli su od strane šefa poslaničke grupe vladajuće stranke u Parlamentu i nastavljeni su čak i nakon što je kodeks ponašanja usvojen u decembru 2020. U martu 2021., skupštinski upravni odbor, zadužen za nadzor nad primenom kodeksa ponašanja, odbio je sve žalbe predstavnika civilnog društva. Predsednik Vučić je javno pozvao da se zaustave napadi i da se mediji puste da rade svoj posao. Isti zahtev je naknadno uputilo i Ministarstvo kulture i informisanja. Predsednica vlade je apelovala na medijske predstavnike da se ponovo priključe radnoj grupi.
Republičko javno tužilaštvo izdalo je u decembru 2020. obavezujuće uputstvo za sve državne tužioce kojim se nalaže hitno postupanje – po ubrzanom postupku – u slučajevima pretnji i napada na novinare. Tužioci su dužni da vode posebne evidencije u vezi sa krivičnim delima počinjenim protiv novinara. Ranije ustanovljenu Mrežu kontakt tačaka u javnim tužilaštvima za ovakve slučajeve sada čini 115 zamenika javnih tužilaca. Ministarka kulture i informisanja povukla je sve zahteve za pokretanje sudskih postupaka protiv novinara koji je prethodni ministar kulture uputio Pravobranilaštvu, kao i pet krivičnih prijava protiv predstavnika medija podnetih Tužilaštvu. Prema informacijama RJT u vezi dela koja ispunjavaju uslove za krivično gonjenje, do kraja decembra 2020. godine, od 55 predmeta podnetih 2020. godine, RJT je razmotrilo 37 predmeta, a 18 predmeta je odbačeno. Ukupno tri predmeta (tri osuđujuće presude na sudu) su pravnosnažno okončana, dok je u toku krivični postupak za 34 preostala predmeta (dva predmeta pred sudom, devet u predistražnom postupku, 14 u istrazi (dokazne radnje), a devet predmeta bez utvrđenih izvršilaca. U februaru 2021, bivši gradonačelnik je prvostepeno osuđen na više od četiri godine zatvora zbog ugrožavanja života istraživačkog novinara koji piše o korupciji na lokalnom nivou, tako što je naredio podmetanje požara na njegovu kuću u decembru 2018. U vezi sa komisijom sa zadatkom da ispita tri slučaja u vezi sa ubistvom novinara, u septembru 2020 apelacioni sud je iz procesnih razloga ukinuo prvostepenu presudu optuženom za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije; u toku je novo suđenje. Istraga je u toku u druga dva slučaja ubistva.
Implementacija zakonodavstva / institucije
Nezavisnost rada Regulatornog tela za elektronske medije (REM) treba da bude ojačana kako bi moglo da efikasno štiti medijski pluralizam. Relevantne mere su predviđene implementacijom Medijske strategije do 2022. Nakon što je REM izabrao svog predsednika u decembru 2020 (čija je pozicija upražnjena od 2016), jedan član REM-a je podneo ostavku, navodeći netransparentnost izborne procedure i kritikujući pasivnost REM-a u obavljanju svoje osnovne uloge regulisanja elektronskih medija. Ovo upražnjeno mesto je popunjeno u maju 2021. Još jedno upražnjeno mesto je popunjeno u julu 2021, čime je Savet REM-a dostigao puni kapacitet. U novembru 2020., REM je objavio svoj završni izveštaj o medijskom izveštavanju o parlametarnim izborima junu 2020 i zaključio da su javni emiteri ispunili svoju zakonsku obavezu jednake zastupljenosti, dok su komercijalne televizije favorizovale različite političke opcije. REM je primetio da je veliki deo vremena u emisiji dat analitičarima koji su bili politički pristrasni. U svom završnom izveštaju o izborima, ODIHR je utvrdio da je većina TV kanala sa nacionalnom pokrivenošću, kao i novine, promovisala politiku vlade, a da je nekoliko medija, koji su nudili alternativne stavove, imalo ograničen domet i nije moglo da obezbedi dovoljno efektivnog balansa u izveštavanju, što je dovelo u pitanje mogućnost različitih političkih pogleda i stavova koji su dostupni u tradicionalnim medijima, preko kojih većina birača dobija informacije. ODIHR je takođe utvrdio da su i Nadzorni odbor i REM ostali pasivni u nadzoru ponašanja medija tokom perioda predizborne kampanje, iako je REM bio aktivniji u završnoj fazi kampanje i zabranio nekoliko oglasa u vezi sa izborima. Od prošlih izbora, jedna lokalna OCD izračunala je da su 93% vremena emitovanja u nacionalnim informativnim programima, za period jul 2020 – jun 2021, dobili članovi vladajuće koalicije, koji su ili prikazani kao neutralni (63%) ili na pozitivan (37%) način, dok je 7% vremena dato poslanicima opozicije koji su pretežno negativno prikazani (57%). Poverenik za informacije od javnog značaja doneo je u martu 2021. odluku kojom traži od REM-a da objavi svoje baze podataka o praćenju programa emitera. REM je odgovorio da ne može da ih objavi zbog ugovornih obaveza. Govor mržnje i diskriminatorna terminologija se često koriste i tolerišu u medijima a regulatorni organi ili tužioci se retko time bave. Verbalni napadi i klevetničke kampanje protiv novinara se nastavljaju. Savet za štampu nastavio je sa beleženjem slučajeva kršenja novinarskog kodeksa profesionalnog ponašanja u štampanim medijima. Ponavljajuće izjave od strane visokih državnih funkcionera o svakodnevnom i istraživačkom radu novinara onemogućavaju stvaranje okruženja u kome se može neometano ostvariti sloboda izražavanja. Često odbijanje javnih organa da obelodane informacije ili ćutanje, nereagovanje uprave po zahtevima podnetim po zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, nastavile su da ometaju rad novinara.
Javni servisi
Predstavljanje pluraliteta političkih stavova u javnim servisima mora biti poboljšan. Od leta 2021. godine, članovi opozicionih partija bili su prisutniji u jutarnjim programima Radio-televizije Srbije (RTS), ali još uvek ne u udarnim (večernjim) terminima. Javni servisi na jezicima manjina moraju biti ojačani, posebno kada je u pitanju RTS. Medijskom strategijom je predviđeno RTS se ne finansira iz državnog budžeta za 2021., upravo da bi ojačao svoju nezavisnost i stabilnost. Skupština je umesto toga usvojila povećanje pretplate izmenom zakona o privremenom regulisanju pretplate za javne servise, dok je zakonom još uvek predviđena mogućnost javnog sufinansiranja po potrebi.
Ekonomski faktori
Politički i ekonomski uticaj na medije i dalje izaziva zabrinutost. Medijska strategija predviđa da mere, uključujući izmene i dopune medijskih zakona, budu implementirane do kraja 2021. i u 2022. godini, kako bi se rešilo pitanje transparentnosti vlasniščke strukture medija i transparentnosti u finansiranju medijskih sadržaja i oglašavanja iz državnih resursa. Postojeće smernice za sufinansiranje medija zahtevaju procenu učesnika u konkursu za sufinansiranje u smislu da li su im izrečene mere od strane državnih organa, regulatornih tela ili samoregulatornih tela zbog kršenja profesionalnih i etičkih standarda. Međutim, štampani mediji sa najviše kršenja novinarskog kodeksa profesionalnog ponašanja koje je zabeležio Savet za štampu nastavio je da dobija javno sufinansiranje, posebno na lokalnom nivou.
Preduzete su mere u vezi sa privatizacijom novinske agencije Tanjug, predviđene Medijskom strategijom. Proces privatizacije medijskog sektora tek treba da bude završen. Medijska strategija je takođe istakla odsustvo odgovarajućih kriterijuma i mehanizama za procenu postojanja medijskog pluralizma u Srbiji i identifikovala mere za rešavanje ovih pitanja. U toku je nekoliko sudskih sporova i postupaka protiv Telekoma Srbije – čiji je većinski deoničar država – i privatnih kompanija, kako u Srbiji, tako i u inostranstvu – u kontekstu visoke koncentracije medijskog tržišta u Srbiji.
Sloboda umetničkog izražavanja
Sloboda umetničkog izražavanja je zagarantovana Ustavom. U oktobru 2020, grupa maskiranih pojedinaca upala je na izložbu stripa, bacila suzavac i uništila izložene radove. Pretnje smrću upućivane su i na društvenim mrežama i prijavljivane policiji, koja je uhapsila pet osoba u vezi sa ovim slučajem. Ministarstvo kulture javno je osudilo incident, kritikujući u isto vreme sadržaj izložbe. Sveukupno, u 2020., pokrenuta su četiri slučaja na osnovu krivične prijave za krivična dela protiv umetnika u vezi sa izlaganjem njihovih radova.
Stručne organizacije i uslovi rada
Nedostatak obezbeđenog posla za novinara i uređivačko okruženje koje favorizuje „tabloidizaciju“ ne doprinosi poboljšanju novinarskih standarda i otpornosti na dezinformacije. Pandemija COVID-19 dovela je do pogoršanja ekonomske situacije u medijima u Srbiji, koji su bili suočeni sa kritičnim smanjenjem prihoda od reklama.