01 Dec Treća #PRaćka konferencija – kako izbeći zamke moderne komunikacije u civilnom sektoru
Beograd 24-25. novembar 2016. – TACSO Resursni centar Građanskih inicijativa zajedno sa Srbijom u pokretu organizovao je treću po redu PRaćka konferenciju o trendovima u komunikacijama u neprofitnom sektoru, na kojoj su organizacije širom Srbije imale priliku da podele svoja iskustva, trenutne problem sa kojima se susreću i zajednički iznađu najbolja rešenje da komuniciraju svoje rezultate sa javnošću.
Ovogodišnja PRaćka bavila se PRipovedanjem, jer način na koji pričamo o sebi, svom radu, aktivnostima, kampanjama i projektima utiče na to kako nas ljudi vide i razumeju, te su glavne teme i lajtmotiv konferencije bile promena javnog narativa i PR veštine.
Konferenciju su otvorile Bojana Selaković (Građanske inicijative), Nataša Čorbić (Srbija u pokretu), Vildana Drljević (Fondacija za nove komunikacije Dokukino) i Ivana Todorović (Societe Generale Banka Srbije).
Na prvoj panel diskusiji, “Imidž OCD u javnosti: promena narativa” Maja Stojanović (Građanske inicijative), učesnicima/ama je skrenula pažnju na to kako su OCD trenutno percipirane od strane javnosti i istakla: “Mi smo strani placenici i domaci izdajnici, zato sto trazimo da se postuju srpski zakoni!”. Vidan Danković (Srbija u pokretu) je naglasio pozitivne strane funkcionisanja nevladinih organizacija: “Pristupačnost je jasan pokazatelj da li je društvo u kom gajim svoju decu vodi računa o najslabijima”. Dobrica Veselinovć (Ministarstvo prostora) skrenuo je pažnju na važnost praćenja aktuelnih potreba društva: “Ne treba mi svojim tetkama da objasnimo čime se bavimo, već te tetke treba nama da kažu čime da se bavimo”. Govornici su se složili oko svojih dosadašnjih iskustava i zapažanja kada je imidža organizacija u javnosti u pitanju. Iako se OCD bave građanima i zastupaju njihove interese, to ne komuniciraju na pravi način, opšti je zaključak disukusije. Shodno tome, građani stvaraju pogrešnu sliku o nama, što predstavlja veliki problem i izvor konfuzije. Jedan od predloga kako promeniti trenutnu situaciju bio je razvijanje kulture dijaloga civilnog društva, države i medija, čime će OCD imati prepoznatljivu ulogu.
Konferencija je nastavljena treningom o Javnom narativu, gde su učesnici/e, uz mentorsku podršku facilitatora Srbije u pokretu, imali zadatak da ispričaju priče tako da svi žele da ih čuju. Opšti zaključak treninga bio je da postojeći narativi imaju veliki uticaj na stvaranje negativnih stavova javnosti o organizacijama.
Marija Vujković (Građanske inicijative) skrenula je pažnju na to da način na koji saopštavamo sopstvene priče mora biti inspirativan i ohrabrujući: “Ispričajmo priču tako da svako želi da je pročita!” , a Marija Stevuljević (Srbija u pokretu) istakla je važnost jasnosti, razumljivosti i aktuelnosti priče: “Priča mora da objasni javnosti zašto ste baš vi relevantni da je pričate” i svojom prezentacijom otvorile drugi dan konferencije, u čijem je fokusu bio storytelling kao PR veština.
Na temu se nadovezala Ljiljana Boljanović izlaganjem o PR-a u kriznim situacijama. Ona je, ovom prilikom, predstavila postojeće taktike za prevazilaženje kriznih situacija: “Treba da prestanemo da mislimo da su nam svi neprijatelji i razmišljamo o tome do koga sve možemo da dopremo. Najveće zablude su da se krizne situacije mogu sprećiti i kontrolisati, da dođu i prođu. Krizne situacije se ne mogu kontrolisati, ali mi možemo kontrolisati kako reagujemo na njih”.
Sledeći segment konferencije bio je rezervisan za panel diskusiju na temu Kako kompanije prepoznaju dobre priče? Jelena Vasilev (Erste Banka Srbija) istakla je da je: “najvažnija ideja i njen potencijal da se razvija”, Miloš Đuričanin (Srpska asocijacija menadžera) poručio je organizacijama da: “mogu bolje da se čuju ako se udruže sa kompanijama”, Darko Bogojević (Microsoft Srbija) istakao da kompanije i civilni sektor imaju zajedničkih tema i polja delovanja, rekavši da je cilj kompanije koju predstavlja da: “obrazuje one koji nemaju pristup inovativnim tehnologijama i to delimo sa NVO”. Ivana Todorović (Societe Generale Banka Srbije) u fokus diskusije je stavila pitanje: “Kako biznis sector može da pomogne organizacijama civilnog društva?”, na koje joj je odgovorio Nikola Papak (Delhaize Srbija) rekavši da: “Civilni i biznis sektor dele mnoge vrednosti, samo treba da ih prepoznaju jedni kod drugih”, kao i to da “kompanije treba da otvore vrata nevladinom sektoru”.
Konferencija je završena segmentom posvećenim Cause Marketingu, gde je Uroš Bonšek (CNVOS) naglasio jedan od glavnih principa cause marketinga: “čineći dobro drugom, činiš dobro i sebi”.
Više fotografija sa Konferencije #PRaćka 2016 možete pogledati OVDE
Pratite i dalje naš rad!