Uvođenje novih izbornih modula i izmena plana i programa građanskog vaspitanja za prve razrede gimnazija

Beograd, 10. avgust 2018. godine –

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja objavilo je 3. jula na svom sajtu Pravilnik o programu nastave i učenja za prvi razred gimnazije i Izvod iz Pravilnika i dopunama Pravilnika o stepenu i vrsti obrazovanja nastavnika, stručnih saradnika i pomoćnih nastavnika u gimnazijama, kojim je bliže određeno koji će nastavnici moći da predaju izborne programe za prvi razred gimnazije. U okviru ove reforme nastavnog plana i programa uvedeno je šest novih izbornih modula: jezik, mediji i komunikacija, pojedinac, grupa, društvo, zdravlje i sport, obrazovanje za održivi razvoj, primenjene nauke i umetnost i dizajn. U Pravilniku se navodi da izborni programi favorizuju  problemsko učenje, odnosno učenje rešavanjem konkretnih problema kod kojih se sticanje znanja odvija spontano tokom istraživačke delatnosti i time stečena znanja  dobijaju široku primenljivost. Za ove izborne module predviđen je jedan čas nedeljno. Škole će biti u obavezi da sa navedene liste novih programa učenicima ponudе četiri, od kojih učenici biraju dva. Važno je napomenuti da će učenici u okviru ovih modula biti ocenjivani i da će imati mogućnost da promene izbor u narednoj godini.

Ova reforma, kojom je obuhvaćeno i građansko vaspitanje, predstavlja korak napred za celokupnu nastavu i školski sistem u Srbiji i rezultat je dugogodišnjeg pritiska javnosti za reformom obrazovnog sistema. Ovom odlukom nastavni plan i program građanskog vaspitanja je izmenjen i unapređen u skladu sa učeničkim potrebama i savremenim društvenim problemima i temama. U odnosu na stari plan i program neznatno је povećan broj časova, pa je sada novim programom predviđeno 37 umesto 35 časova godišnje. Nastavni program je u potpunosti izmenjen i sada obuhvata dve tematske celine pod nazivom bezbednost mladih i globalizacija. Pregledom sadržaja može se zaključiti da je nov program dosta savremeniji, pa se tako učenici sada upoznaju sa temama bezbednosnih pretnji i izazova za mlade, načinima zaštite od nebezbednih situacija, školom i porodicom kao bezbednim ili nebezbednim mestom za mlade itd. Značajno je napomenuti da se u okviru ove celine o bezbednosti izučavaju teme društvenih mreža i uticaja medija, koje su vrlo korisne i važne za učenike u njihovom svakodnevnom životu, posebno kada se ima u vidu činjenica da mladi danas veliki deo vremena provode na internetu. Što se tiče celine o globalizaciji, u okviru nje učenici se upoznaju sa procesom globalizacije, njegovim nedostacima i prednostima, načinima na koje male države kao što je Srbija mogu da sačuvaju svoj identitet u globalnom društvu, problemima koncentracije novca i moći kod malog broja ljudi, ulogom medija u procesu globalizacije, potrošačkim društvom, ulogom međunarodnih organizacija u procesu globalizacije i argumentima antiglobalističkog pokreta. Dakle jasno je da je nov program prilagođeniji aktuelnim društvenim temama i problemima. To svakako ne znači da nema potrebe za daljim unapređivanjem, te se i dalje ne spominju teme poput sajber bulijinga, seksualnog zlostavljanja, LGBT prava itd, iako nije isključena mogućnost da će biti obrađene u narednim razredima. U delu koji se bavi upustvima za ostvarivanje programa navodi se da program doprinosi razvijanju kompetencija za celoživotno učenje, odgovornog učešća u demokratskom društvu, komunikacije, rada sa informacijama i podacima, sposobnosti rešavanja problema, saradnje i digitalnih kompetencija. Predviđeno je da se ciljevi nastave ostvaruju kroz istraživački i projektni rad učenika, što je slično radioničarskom pristupu koji se primenjivao u prethodnom programu. Takođe se navodi da bi oslonci za rad trebalo da budu ključna pitanja obrazovanja za demokratiju, odnosno ljudska prava, pravo i pravednost, odgovornost i građanska inicijativa. Ističe se i da u ovom novom programu pitanja komunikacije, saradnje i rešavanja konflikata ne predstavljaju posebne tematske celine kao ranije, ali da bi nastavnik trebalo sve vreme da vodi učenike kroz ove teme i povezuje ih sa gradivom. Takođe, slično kao i u prethodnom nastavnom programu, predviđeno je korišćenje interaktivnih nastavnih metoda poput rada u grupi, anketiranja, intervjuisanja, debata i slično.  U okviru ovih upustava dati su i konkretni primeri tema koje bi nastavnici mogli da obrađuju na časovima, poput stradanja mladih u saobraćaju, trafikinga itd. Važno je napomenuti da neke značajne teme poput održivog razvoja i odnosa u društvu učenici sada mogu da izučavaju o okviru novih izbornih programa kao što su obrazovanje za održivi razvoj, pojedinac, grupa, društvo i jezik, mediji i komunikacija koji su ovom reformom uvedeni.

Uprkos tome što donošenje novog plana i programa, koji je osavremljen i bolje prilagođen društvenim pojavama i učeničkim potrebama, predstavlja pozitivan iskorak, i dalje je prisutan problem izbornog statusa predmeta i nedovoljnog fonda časova. Ova promena je svakako pohvalna i važna, međutim neophodno je osigurati da ishodi nastave GV budu obavezni za sve učenike, povećati fond časova i u skladu sa postojećim evaluacijama i istraživanjima, izmeniti nastavni program za ostale razrede gimnazija, kao i za stručne srednje škole.

Još jedna novina ove školske godine biće uvođenje šest izbornih modula, od kojih će učenici birati dva. Od novih izbornih modula, u kontekstu GV, posebno su značajni jezik, mediji i kultura i pojedinac, grupa i društvo. U okviru ovih programa učenici će obrađivati neke od tema kojima se bavi građansko obrazovanje. Navedeni ciljevi ovih modula, kao što su  sticanje kompetencija za celoživotno učenje, komunikacija, rad sa podacima i informacijama, rešavanje problema, saradnja, odgovorno učešće u demokratskom društvu, razumevanje društvenih pojava, uočavanje različitih vrsta interakcijskih procesa u društvu i međuzavisnosti između pojedinaca, grupa i društva itd, preklapaju se ciljevima nastave GV. Posebno modul pojedinac, grupa i društvo pokriva teme koje su učenici ranije, po starom planu i programu, obrađivali u okviru prve godine nastave GV.

Građanske inicijative pratiće proces uvođenja ovih modula u škole, kao i rezultate u odnosu na navedene ciljeve, načine izvođenja nastave i povratne informacije od strane učenika, nastavnika i roditelja.

Takođe, Građanske inicijative su u procesu izrade analize literature za građansko vaspitanje na teritoriji Republike Srbije. Pored izrade ove analize, u toku je i izrada metodologije za istraživanje stavova, kako učenika, profesora i direktora, tako i opšte populacije o efetktima, potrebi  i značaju građanskog vaspitanja. Ove aktivnosti sprovode se u okviru projekta “Odbrana ljudskih prava u učionicama”, podržanog od strane organizacije Civil Rights Defenders.