17 Aug Medijska kampanja protiv civilnog društva i medija – slučaj kontrole od strane Uprave za sprečavanje pranja novca
Beograd, 17. avgust 2020. godine
„Nije reč o bilo čemu posebnom, nego o najobičnijim proverama. Ali uvek je politika u pitanju. Da dignemo dreku kako smo ugroženi pa ćemo da dobijemo nešto više para od donatora. I to je tako 30 godina“, rekao je na konferenciji za novinare predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je dodao da je veoma važno da civilni sektor bude jak i da postoji odnos poštovanja sa državom, ali da je veoma važno i da zakoni važe za sve i da niko ne sme da bude iznad zakona.
U svom izlaganju, predsednik ne komentariše činjenicu da se član Zakona o sprečavanju pranja novca i finasiranja terorizma na koji se poziva Uprava za pranje novca odnosi na proveru entiteta za koje već postoji osnovana sumnja da peru novac ili finasiraju terorizam.
Ovaj narativ je zapravo lajt motiv provladinih tabloida i medija naklonjenih vlasti u izveštavanju o odluci Uprave za sprečavanje pranja novca da istraži više od 50 novinara, medija i udruženja građana u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorizma.
Na ovaj način se pred građanima sa očiglednom namerom pojedini mediji, pojedinci i organizacije kolektivno difamiraju. Sam narativ predstavnika vlasti i tabloidnih medija bliskih vlastima se zasniva na izjavama da je ovo redovna provera i da ne znači da osnovana sumnja postoji, što ukoliko jeste tačno, predstavlja direktno kršenje člana 73. Zakona (da se ovakvi upiti šalju samo uz postojanje osnovane sumnje) od strane Uprave.
Ni u jednoj izjavi predstavnika vlasti ili tekstu provladinih medija, ne daje se odgovor na pomenuto ključno pitanje o poštovanju zakona Uprave za sprečavanje pranja novca pri donošenju ovakve odluke.
Zakon jasno nalaže da mora postojati osnovana sumnja. Tek kad Uprava utvrdi da postoje konkretne indicije ili ima dokaze izdaje se nalog o kontroli finansijskih tokova. Ni jedan predstavnik vlasti, kao ni Uprava za sprečavanje pranja novca nije navela po kom osnovu je napravljen spisak medija, pojedinaca i organizacija civilnog društva. Na taj način se zapravo sugeriše neka vrsta kolektivne krivice, a poštapalicama tipa “što se bune ako su sve radili po zakonu” građanima se sugeriše da upravo insistiranje na poštovanju zakona predstavlja strah imenovanih subjekata da će se kontrolom otkriti nekakve nedozvoljene finansijske manipulacije.
Na ovaj način se ove konkretne organizacije, mediji i pojedinici koji se bore za funkcionisanje pravne države i uspostavljanje demokratskih principa sumnjiče da ne rade u javnom interesu i da izvlače finansijsku korist protivno svim principima pravne države.
Takođe, odlukom Uprave za sprečavanje pranja novca, oni koji se nalaze na spisku su dovedeni u položaj da se brane pred javnošću od apsurdnih optužbi, a u pitanje se dovodi i delovanje celog civilnog sektora. Važno je dodati da su na spisku i prominentne organizacije koje se organizuju filantropske kampanje prikupljajući novac od građana, ili finasiraju svoj rad na ovaj način, tako da su se hiljade građana koje su donirale male sume, na promer za osobe sa invaliditetom, pomoć u vreme pandemije ili istraživačke tekstove o korupciji isto proveravaju kao mogući finansijeri terorizma.
Kako to izgleda u praksi?
Na osnovu analize portala registrovanih u Srbiji, koju je Biro za društvena istraživanja sproveo 28. i 29. jula, o slučaju “Istraga pranje para i finansiranje terorizma od strane medija i NVO“, među medijima koji su pozitivno izvestili o odluci Uprave za sprečavanje pranja novca uz dominantan narativ da „Uprava samo radi svoj posao“, posebno se ističu provladini tablodi. U ovim tekstovima, težište je na narativu da je dokaz da su ovi pojedninci, mediji i udruženja sigurno krivi to što se bune protiv odluke Uprave za pranje novca. Ovaj narativ se nastavlja na dugogodišnje kampanje defamacije civilnog društva i medija, koji uvek sadrže termine izdajnici, strani plaćenici i protivnici države.
Primera radi, tabloid “Srpski telegraf” je već objavio nekoliko tekstova posvećena ovoj temi. Uz nadnaslov “Država istražuje pranje para” i naslovom “Pevaće odakle im keš””, u tekstu objavljenom 29. jula, navode se imena organizacija i pojedinaca koje će biti kontrolisane.
U tekstu pod naslovom “Stranci daju 12 miliona evra za NVO u Srbiji”, objavljenom 30. jula 2020, piše da “iako onaj ko je čist pred zakonom nema razloga za histeriju, pojedini su tu proveru nadležnih organa odmah prebacili na politički teren, iznoseći optužbe da je to zloupotreba institucija zarad zastrašivanja i obračuna sa kritičarima vlasti”.[1]
Optužujući organizacije civilnog društva da “deluju za političke interese sponzora iz inostranstva do te mere da pokreću čak i proteste” u tekstu se navodi: “Ne čudi zato što je paniku izazvala akcija Uprave za sprečavanje novca pri Ministratsvu finansija da banke dostave na uvid sve transakcije za 20 lica I 37 organizacija od 1. janura 2019. da bi se utvrdilo da li imaju veze sa finansiranjem terorizma ili pranjem novca”.
Glavni i odgovorni urednik dnevnog tabloida Informer Dragan J. Vučićević izjavio je za TV Pink da mu nije jasno zbog čega se deo predstvnika nevladinog sektora buni zbog kontrole Uprave za borbu protiv pranja novca, ako su im, kako tvrde, finansije besprekorne. Vučićević je istakao da njih niko nije stavio ni pod kakavu posebnu istragu, budući da Uprava za borbu protiv pranja novca postoji i deluje u skladu sa svim propisima i evropskim i svetskim i ima pravo na uvide u finansije svakog građanina. “U Evropi i svetu je primećeno da neke od tih organizacija služe za pranje novca i za finansiranje terorizma. Srbija je od EU i UN dobila preporuku da obavi kontrolu”, istakao je Vučićevuć i dodao da je od toga napraviljena ne medijska hajka, nego haranga na državu. Kako je dodao, oni hoće da kažu da ih na taj način neko kriminalizuje i da hoće da ih hapsi. “Pa ako je to neko i uradio, to je N1. Nije Informer objavio spisak ljudi koji su pod proverom Uprave za borbu protiv pranja novca. To je uradila Televizija N1. Jugoslav Ćosić je onaj koji je dobio vrlo sumnjivu uplatu od Baškima Ulaja, a Baškim Ulaj je onaj koji je od strane albanskih medija i albanskog tužilaštva osumnjičen kao narko diler”, dodao je Vučićević. “Ako hoćemo da budemo pravna država moraju da postoje kontrole. U uređenim civilizovanim zemlja sveta te kontrole su na šest meseci. Ovde se obavljaju na nekoliko godina. To što se oni toliko bune protiv toga, govori o njima”, rekao je Vučićević. Vučićević je ocenio da je i to kukanje deo specijalnog rata, koji vodi žuta ološ elita, Đilasovci i na svakoj temi treba praviti stanje nestabilnosti, neregularnosti.
Pomenuti tabloid Informer, u tekstu pod naslovom „Panika soroševaca zbog kontrole“ navodi da „nije nepoznato da se nevladin sektor u Srbiji obilato finansira i iz inostranstva, neretko i iz fondova kako Rokfelera tako i Džordža Soroša“. „Delom bi to moglo da bude objašnjenje panike u redovima NVO“, piše Informer.
Mario Spasić, Foto: Privatna arhiva
Mario Spasić, generalni sekretar Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentost, poznate GONGO organizacije, kaže za tabloid Alo! da je “vrlo je indikativna hajka koja se stvorila protiv aktivnosti Uprave za sprečavanje pranja novca, a koje su usmerene na kontrolu finansijskih tokova velikog broja nevladinih organizacija u Srbiji, pojedinaca i pravnih lica”.
“Potpuno je jasno da veliki broj NVO ima značajne finansijere mahom iz inostranstva i ne postoji ni jedan razlog zbog čega takvi novčani tokovi ne bi bili provereni. Ostaje nejasno kakve interese sprovode pojedine NVO i pojedinci koji se finansiraju iz inostranstva i postavlja se pitanje zašto da ti interesi takođe ne budu javno dostupni. Mi pozivamo državne organe i nezavisne kontrolne mehanizme da provere apsolutno sve NVO u Srbiji, da se identifikuju finansijski tokovi u prethodnim godinama i da ove informacije budu javno dostupne. Takođe, apelujemo da se poseban akcenat stavi na udruženja sudija i tužilaca, jer finansiranje njihovih strukovnih aktivnosti može dovesti sudije i tužioce u podređeni položaj u odnosu na finansijere što, konačno, može dovesti do ograničavanja pravosudnih kapaciteta Republike Srbije. To što neko što glasnije napada bilo koga, ne znači da može i treba iti amnestiran bilo kakve kontrole i na kontrolne organe ne treba vršiti pritisak da od kontrole odustanu, a sve u cilju sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma”, rekao je Spasić za Informer.
Indikativno je da se u izjavama predstavnika GONGO targetiraju i udruženja iz oblasti pravosuđa, te je još jedna ovakva organizacija, Udruženje tužilaca i sudija Srbije, napisala saopštenje za javnost u kome se traži „da bez odlaganja izvrši provere novčanih transakcija udruženja koja okupljaju sudije i tužioce, počev od njih, uključujući Društvo sudija Srbije, Udruženje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, CEPRIS, Alumni klub Pravosudne akademije i Forum sudija Srbije.” Društvo sudija, Udruženje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca i CEPRIS u međuvremenu su se oglasili o nelegalnosti postupka provere udruženja koja su na listi, podržavajući provere koje se vrše u skladu sa Zakonom.
Direktorka Studija B, lokalne beogradske televizije bliske vlastima, Ivana Vučićević izjavila je za Informer da se iz ovog slučaja jasno vidi “kako Đilas i njemu bliske nevladine organizacije, medijska udruženja i pojedinci zamišljaju državu”. “Umesto da podrže državu i pozovu NVO da daju sva dokumenta nadležnima na uvid, jer su oni “prvoborci poštovanja zakona”, Đilasovi mediji i tzv. pobornici demokratije napadaju vlast samo zato što sprovodi zakon, i to na preporuku EU i UN. A stvar je sasvim jasna, ako su radili pošteno, nemaju razlog za strah. Ali, ako su kršili zakon, slede im sankcije. I u tome im neće pomoći mržnja prema Vučiću, u kojem uvek nalaze opravdanje za sve svoje neuspehe. Ovolika histerija samo znači da mnogi od njih nemaju mirnu savest “– naglasila je Vučićević za Informer.
Informer objavljuje i slike pojedinaca, od koji su neki na spisku, neki zastupnici u udruženjima, a neki čak i nisu na ovom spisku, kao na primer urednik televizije N1, Jugoslav Ćosić.
Novinar Ratko Dmitrović, takođe u Informeru, kaže da “pišti NVO sektor Srbije ko guja prisojkinja. Šta je, gospodo, smeta vam najava države da će (konačno) ispitati vaše poslovanje, novčane transakcije. Zašto cičite ako je sve u redu? Mislite da vašu nedodirljivost garantuje pljuvanje po Srbiji, Srbima, RS, Vučiću, patrijarhu, SANU.” – kazao je Dmitrović.
I provladine „Večernje novosti“ bavile su se ovom temom. U tekstu tu pod naslovom „Ne valja ni kad se proverava poreklo para“ navode se reči Željka Radovanovića, direktora Uprave za sprečavanje pranja novca, da se radi o „redovnim aktivnostima čiji je cilj procena rizika finansiranja terorizma, a ne sprovodjenje bilo kakve istrage ili svrstvanje organizacija u red kriminalnih grupa“.
Nedeljnik „ Pečat“, kako prenosi portal Standard.rs, u izdanju od 14. 08. 2019. godine, zaključuje da je evidentno da ovaj spisak Uprave za sprečavanje pranja novca očigledno, nije samo spisak protivnika ove vlasti. Jer se na njemu ne nalaze samo protivnici vlasti, navodi se, već i protivnici Srbije, ovo u smislu njihove kolaboracije s tuđim interesom koji je uglavnom do potpuno suprotan interesu Srbije.
„Hoćemo da kažemo da postoji samo jedan zajednički imenitelj lica i organizacija sa ovog spiska, a to je njihov evroatlantistički, to jest, zapadni, izvor finansiranja. Što čitavom slučaju daje jedan sasvim drugačiji ton“, zaključuje autor.
Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke, komentarišući, kako kaže, “medijsku harangu koju su neki mediji i NVO finansirane iz inostranstva organizovali protiv države jer je Uprava za sprečavanje pranja novca pokrenula provera njihovih finansija, kaže da je ovde stvar više nego jasna“. „Sve nevladine organizacije i mediji koji primaju novac iz inostranstva jesu strane agenture. Oni taj novac primaju za određene svrhe. To ne mora biti samo špijunskog ili diverzionog karaktera, ali su svi oni od stranih faktora novčano potkovani zbog određenih interesa i tu nema dileme“ – naglašava Šešelj za Informer. Prema njegovim rečima, Srbija bi trebalo da se ugleda na Rusiju, koja je ovo pitanje efikasno rešila.
Ovo je samo manji deo tekstova i priloga koji su se pojavili nakon obelodanjivanja spiska, i realno je očekivati i da će se ova kampanja nastaviti. Važno je naglasiti da su ovi tekstovi preneti na velikom broju portala i u drugim medijima, tako da dostupnost ovih informacija građanima daleko premašuje dostupnost tekstova koje na neutralan ili kritički način obrađuju ovu temu.
Očigledno je da, izmedju ostalog, sastavljanje ovog spiska pokušaj da se cela jedna sfera društva, uglavnom preko provladinih tabloida, stavi pod sumnju i unapred u očima, pre svega, gradjana okarakteriše kao antidržavni element, a kritika koju ne retko iznose organizacije civilnog društva, mediji i pojedinci relativizira.
[1] Članak dostupan u arhivi Građanskih inicijativa